PRESIDENTE ELEITU BELE SAI REFERENSIA
BA POVU IHA ELEISAUN PARLAMENTAR
Jose “Lemorai”
Costa
Eleisaun
Presidensial dala tolu ona mak halao iha Timor Leste hafoin de Independesia.
Eleisaun Presidensial ba dala uluk akontese iha 2002 iha nebe povu maioria mak hili
Kayrala Xanana Gusmao sai Presidente da Republika, Eleisaun Presidensial ba
dala rua iha 2007, povu maioria mak hili Ramos Horta sai Presidente da
Republika no ba 2012, povu maioria hili Taur Matan Ruak sai presidente da
Republika. Figura sira nebe povo fo fiar, para alende sira nia kapasidade
lideransa nebe sira hatudu iha tempu luta ba libertasaun to’o faze ukun rasik
an, fator seluk mos tamba sira nia figura nasional no internasional. Hirak ne’e
hotu suporta ka kait malu metin ho influensia, no programa lideransa sira nian
nebe mak lori sira to’o iha topu lideransa nasaun ninian nudar Presidente da
Republika.
Tuir
konstituisaun da Republika, ita iha orgaun soberania 4 mak Presidente da
Republika, Parlamentu Nasional, Governu no mos Judisiariu. Orgaun de soberania
idak-idak hetan knaar tuir konstituisaun no labele interfere orgaun seluk nia
kompetensia. Maibe importante teb-tebes atu orgaun sira ne’e serbisu hamutuk
hodi defende interese nasional ida mak atu hasai povu husi kiak no mukit. Kualker
maneira iha aplikasaun bele apoio ou bele la apoiu desizaun ruma nebe orgaun
seluk foti, mais hotu-hotu ne’e para serve deit interese nasional ida mak povu
nia moris diak.
Iha
esperiensia tinan 10 nudar nasaun no estadu, lalaok eleisaun no kompozisaun lideransa
bele sai referensia ba povu hodi hare oinsa mak orgaun sira ne’e serbisu
hamutuk ou la serbisu hamutuk tuir kompetensia nebe fo ba sira. Iha tinan sira
ne’e nia laran, dala barak orgaun soberania sira defende sira nia pozisaun no
tau as separasaun poder, entaun buat nebe povu hakarak, povu persiza labele lao
ho masimu tamba kestaun idak-idak nian. Tamba ne’e ita persiza tebes
kompozisaun lideransa ida nebe bele toman hodi serbisu hamutuk sem interfere
kompetensia orgaun soberania seluk nian.
Periodu
2012-2017 iha ona hakat ida katak, povu maioria fo ona sira nia konfiansa ba
Taur Matan Ruak hodi sai Presidente da Republika. Serbisu seluk nebe sei tuir
mai nebe todan no susar tebes mak povu nia desizaun atu hili partidu politiko
sira hodi hetan Maioria absluta ou liu husi koligasaun ida nebe bele asegura
maioria iha Parlamentu hodi forma V Governu Konstitusional. Ba ida ne’e sei iha
oportunidade naton ba povu, sei iha fulan 2 ba partidu sira atu prepara an no
ba povu atu fihir didiak, uja sasukat hotu-hotu hodi hare no hili partidu ka
koligasaun ida nebe diak para kaer ukun ba periode tinan 5 nian. Ita la
imagina, partidu nebe sei ba kompete iha eleisaun mak partidu hamutuk 26 mais
balun kala halo tiha koligasaun antes. Mais ne’e hotu kontribui ba Demokrasia
ita nia Rai nian.
Hanesan
mos eleisaun ba Presidente da Republika, Partidu sira sei prepara an didiak,
organiza an, prepara programa hodi tun ba povu hodi hato’o sira nia mehi no
sira nia programa. Povu mak iha direitu no liberdade tomak atu deside se ou
partidu ida nebe tuir sira merese atu ba kaer Governu. Povu tomak iha sasukat
mesak atu hare, no avalia molok nia hola desizaun atu vota ba se. Biar nune’e, buat nebe povu babain hare mak, se
mak lidera partidu ne’e, nia pograma oinsa, nia atitude iha publiku oinsa, nia
maturidade oinsa no seluk tan. Oitoan ka barak sasukat hirak ne’e sei sai
referensia ba povu atu hili sira nia lideransa. Maibe keta hulaha katak sasukat
ida seluk nebe importante mak fator Presidente da Republika eleitu? tamba sa?
1. Baibain
ema dehan katak se Presidente husi partidu seluk Parlamentu no Governu husi
partidu seluk, sei hasoru situasaun susar tebes ida oinsa mak lao hamutuk no
tau oin interese nasional. Ba Timor Leste nia esperiensia, Presidente hamutuk
ho ida ne’e ba dala tolu ona mai husi independente hotu, ne’e sinal katak bele
hatudu sira neutralidade, unidade no espiritu kooperasaun ida makaas. Mais
defisiensia balun nebe akontese iha Governasaun primeiru to’o IV Governu
konstitusional oitoan ka barak hatudu ba povu oinsa sira nia serbisu hamutuk ka
kolaborasaun.
2. Presidente
tuir konstituisaun laiha knaar implementador programa ba Dezenvolvimentu nian.
Ida ne’e kabe ba orgaun ezekutivo ka governu nian. Entaun mudansa ka
dezenvolvimentu ruma nebe sai prioridade ba Presidente Eleitu sei bele realiza
wainhira iha Governu ida nebe bele iha programa pelumenus hanesan, ou entaun
Governu ida nebe bele iha fleksibilidade ba negosiasaun hodi inklui programa
presidente nian iha sira nia programa annual. Agora dadaun ita iha ona presidente
nebe sei simu pose iha 20 de Maio 2012. Entaun wainhira hakat ba Eleisaun
Parlamentar povu komesa hanoin ona, Partidu ka figura lideransa ida nebe mak
bele serbisu hamutuk ho Presidente eleitu, figura ida nebe iha flexibilidade ba
negosiasaun de programa ka prioridade nasional nebe iha.
3. Iha
ita nia esperiensia hanesan temin ona iha leten katak wainhira Presidente no
Governu iha hanoin ka prioridade nebe kontrariu ou Governu ida nebe laiha
flexibilidade sei hasusar prosesu Dezenvolvimentu. Tamba presidente ita hili
tiha ona husi povu maioria Timor Leste. Agora hein atu buka kompara deit ona
husi partidu no figura husi partidu ida nebe merese atu serbisu hamutuk ho
Presidente foun.
Husi hanoin sira nebe
apresenta iha leten, bele ona konklui katak, povu sei hare figura no programa
partidu nian ida nebe merese sai maoria iha Parlamentu hodi ba forma Governu
atu serbisu hamutuk ho Presidente Eleitu hodi hari “Nasaun ida nebe Forte, Riku
no Hakmatek” tuir Presidente Eleitu nia moto.
Tidak ada komentar:
Posting Komentar