Sabtu, 05 Mei 2012

PRESIDENTE ELEITU BELE SAI REFERENSIA


PRESIDENTE ELEITU BELE SAI REFERENSIA

BA POVU IHA ELEISAUN PARLAMENTAR

Jose “Lemorai” Costa

Eleisaun Presidensial dala tolu ona mak halao iha Timor Leste hafoin de Independesia. Eleisaun Presidensial ba dala uluk akontese iha 2002 iha nebe povu maioria mak hili Kayrala Xanana Gusmao sai Presidente da Republika, Eleisaun Presidensial ba dala rua iha 2007, povu maioria mak hili Ramos Horta sai Presidente da Republika no ba 2012, povu maioria hili Taur Matan Ruak sai presidente da Republika. Figura sira nebe povo fo fiar, para alende sira nia kapasidade lideransa nebe sira hatudu iha tempu luta ba libertasaun to’o faze ukun rasik an, fator seluk mos tamba sira nia figura nasional no internasional. Hirak ne’e hotu suporta ka kait malu metin ho influensia, no programa lideransa sira nian nebe mak lori sira to’o iha topu lideransa nasaun ninian nudar Presidente da Republika.

Tuir konstituisaun da Republika, ita iha orgaun soberania 4 mak Presidente da Republika, Parlamentu Nasional, Governu no mos Judisiariu. Orgaun de soberania idak-idak hetan knaar tuir konstituisaun no labele interfere orgaun seluk nia kompetensia. Maibe importante teb-tebes atu orgaun sira ne’e serbisu hamutuk hodi defende interese nasional ida mak atu hasai povu husi kiak no mukit. Kualker maneira iha aplikasaun bele apoio ou bele la apoiu desizaun ruma nebe orgaun seluk foti, mais hotu-hotu ne’e para serve deit interese nasional ida mak povu nia moris diak.

Iha esperiensia tinan 10 nudar nasaun no estadu, lalaok eleisaun no kompozisaun lideransa bele sai referensia ba povu hodi hare oinsa mak orgaun sira ne’e serbisu hamutuk ou la serbisu hamutuk tuir kompetensia nebe fo ba sira. Iha tinan sira ne’e nia laran, dala barak orgaun soberania sira defende sira nia pozisaun no tau as separasaun poder, entaun buat nebe povu hakarak, povu persiza labele lao ho masimu tamba kestaun idak-idak nian. Tamba ne’e ita persiza tebes kompozisaun lideransa ida nebe bele toman hodi serbisu hamutuk sem interfere kompetensia orgaun soberania seluk nian.

Periodu 2012-2017 iha ona hakat ida katak, povu maioria fo ona sira nia konfiansa ba Taur Matan Ruak hodi sai Presidente da Republika. Serbisu seluk nebe sei tuir mai nebe todan no susar tebes mak povu nia desizaun atu hili partidu politiko sira hodi hetan Maioria absluta ou liu husi koligasaun ida nebe bele asegura maioria iha Parlamentu hodi forma V Governu Konstitusional. Ba ida ne’e sei iha oportunidade naton ba povu, sei iha fulan 2 ba partidu sira atu prepara an no ba povu atu fihir didiak, uja sasukat hotu-hotu hodi hare no hili partidu ka koligasaun ida nebe diak para kaer ukun ba periode tinan 5 nian. Ita la imagina, partidu nebe sei ba kompete iha eleisaun mak partidu hamutuk 26 mais balun kala halo tiha koligasaun antes. Mais ne’e hotu kontribui ba Demokrasia ita nia Rai nian.

Hanesan mos eleisaun ba Presidente da Republika, Partidu sira sei prepara an didiak, organiza an, prepara programa hodi tun ba povu hodi hato’o sira nia mehi no sira nia programa. Povu mak iha direitu no liberdade tomak atu deside se ou partidu ida nebe tuir sira merese atu ba kaer Governu. Povu tomak iha sasukat mesak atu hare, no avalia molok nia hola desizaun atu vota ba se. Biar  nune’e, buat nebe povu babain hare mak, se mak lidera partidu ne’e, nia pograma oinsa, nia atitude iha publiku oinsa, nia maturidade oinsa no seluk tan. Oitoan ka barak sasukat hirak ne’e sei sai referensia ba povu atu hili sira nia lideransa. Maibe keta hulaha katak sasukat ida seluk nebe importante mak fator Presidente da Republika eleitu? tamba sa?

1.    Baibain ema dehan katak se Presidente husi partidu seluk Parlamentu no Governu husi partidu seluk, sei hasoru situasaun susar tebes ida oinsa mak lao hamutuk no tau oin interese nasional. Ba Timor Leste nia esperiensia, Presidente hamutuk ho ida ne’e ba dala tolu ona mai husi independente hotu, ne’e sinal katak bele hatudu sira neutralidade, unidade no espiritu kooperasaun ida makaas. Mais defisiensia balun nebe akontese iha Governasaun primeiru to’o IV Governu konstitusional oitoan ka barak hatudu ba povu oinsa sira nia serbisu hamutuk ka kolaborasaun.

2.    Presidente tuir konstituisaun laiha knaar implementador programa ba Dezenvolvimentu nian. Ida ne’e kabe ba orgaun ezekutivo ka governu nian. Entaun mudansa ka dezenvolvimentu ruma nebe sai prioridade ba Presidente Eleitu sei bele realiza wainhira iha Governu ida nebe bele iha programa pelumenus hanesan, ou entaun Governu ida nebe bele iha fleksibilidade ba negosiasaun hodi inklui programa presidente nian iha sira nia programa annual. Agora dadaun ita iha ona presidente nebe sei simu pose iha 20 de Maio 2012. Entaun wainhira hakat ba Eleisaun Parlamentar povu komesa hanoin ona, Partidu ka figura lideransa ida nebe mak bele serbisu hamutuk ho Presidente eleitu, figura ida nebe iha flexibilidade ba negosiasaun de programa ka prioridade nasional nebe iha.

3.    Iha ita nia esperiensia hanesan temin ona iha leten katak wainhira Presidente no Governu iha hanoin ka prioridade nebe kontrariu ou Governu ida nebe laiha flexibilidade sei hasusar prosesu Dezenvolvimentu. Tamba presidente ita hili tiha ona husi povu maioria Timor Leste. Agora hein atu buka kompara deit ona husi partidu no figura husi partidu ida nebe merese atu serbisu hamutuk ho Presidente foun.


Husi hanoin sira nebe apresenta iha leten, bele ona konklui katak, povu sei hare figura no programa partidu nian ida nebe merese sai maoria iha Parlamentu hodi ba forma Governu atu serbisu hamutuk ho Presidente Eleitu hodi hari “Nasaun ida nebe Forte, Riku no Hakmatek” tuir Presidente Eleitu nia moto.



Hakerek nain hanesan sidadaun baibain hela iha Mercado Comoro





Tidak ada komentar:

Posting Komentar