PARTIDU HISTORIKO, LIDERANSA HISTORIKO LEVEL HO
SURAT KALEN
(Espresaun Povu baibain nian ba Surate kalen nebe
espalha iha Publiko)
Husi: “Jose
Lemorai Costa”
Situasaun
intolerante tebes nebe mosu iha Timor Leste nia kultura mak halo politika ho
surat kalen (anonimu) hodi insulta no tolok adversariu seluk. Iha surat kalen ne’e nia titulu mak “Viva
Presidente 20 Dolar Taur Matan Ruak”. Komu iha surat kalen ne’e husu atu kopia
tutan ba, entaun Xanana Gusmao Presidente Partidu CNRT, Atual Primeiru Ministru
no Ekipa Vitoria Taur Matan Ruak nian ajuda ema ne’e hodi haruka ba Jornal
Diariu atu publika abertamente hodi povo tomak le no kompriende tamba sa mak
ema tenke halo surat kalen, se mak halo,
nia motivo saida no oinsa reajem povo ida ne’e nian. Nudar ema barak le no
akompanha ona surat kalen refere, ita hotu hatene katak alvo/sasaran mak Xanana
Gusmao no Taur Matan Ruak. Ita labele imagina presidente ida nebe eleitu
demokratikamente liu husi eleisaun ida direita, livre no sekreto nebe povo
maioria mak hili, ikus mai ema ida nebe laiha moral ho forsa minoria ka votus
minoria oan ida bele insulta no tolok fali nia liu husi politika surat kalen
hanesan labarik sira mak halimar politika. Hahalok at ida ne’e ita lebele
tolera kedas tamba la respeita regras normal demokratiko nian hodi lakohi simu
realidade lakon, ikus mai insulta no tolok ema seluk liu husi meius oin-oin.
Espresaun
ida ne’e hau halo atu afirma hau nia pozisaun nudar povu baibain nebe senti
triste tebes ba hahalok ida nebe la eduka povo, lahatudu ita nia maturidade
politika hodi halo fali surat kalen ba tolok no insulta ita nia lideransa rasik.
Tamba sa mak hau fo titulu ida ne’e katak Partidu Historiko, Lideransa Historiko level
ho surat kalen? Hau nia argumentu no espresaun mak tuir mai ne’e:
1.
Liafuan 10 Dolar, 20 Dolar no
seluk-seluk tan sai nudar Materia Kampanha Lideransa Partidu FRETILIN nian
hanesan Lu-Olo no Mari Alkatiri durante periodu kampanha Eleisaun Presidensial
nian. Sira mak hateten katak hakarak simu 20 dolar entaun imi ba tuir Taur
Matan Ruak no Xanana, se sira fahe osan 10 ka 20 Dolar simu deit, vota mak
hatene an. Hau Laiha duvida katak surat kalen ida ne’e mai husi sira ou bele
mai husi sira nia liman ain sira.
2.
Taur Matan Ruak konkore ho Lu-Olo iha
Segunda Ronde, iha nebe militantes no simpatizantes sira liu-liu ekipa susesu
sira ho fiar an los katak sira nia kandidatu mak sei sai Presidente tamba dehan
matenek ho Grau Doutor no seluk-seluk tan. Maibe realidade hatudu oin seluk
tiha entaun sira lakohi simu realidade ida ne’e, tamba moe ba sira nia an no
sira nia promesa sira, obriga no provoka sira atu halo surat kalen ida ne’e.
3.
Ida nebe hatoman an insulta no tolok
Xanana no Taur Matan Ruak mak Lideransa no militantes sira FRETILIN nian, tamba
sente katak Xanana no Taur Matan Ruak bele sai sasatan bo’ot ba sira nia
ambisaun atu fila fali ba poder iha Governu. Hau nem iha informasaun oan ida
katak partidu kiik sira ou lideransa sira husi partidu kiik hirak ne’e bele iha
korazem no brani atu insulta lideransa nain rua ne’e, se laos ida nebe toman
ona ho insulta no tolok. Tamba moe ba sira nia promesa no ambisaun lori sira ba
hanoin klot ida ne’e atu halo surat kalen hodi insulta no tolok, tamba sira
baibain tiha ona ho liafuan ne’e.
4.
Hau lafiar katak povo baibain, povo
simples ida bele iha korazen atu halo surat kalen hodi insulta fali nia lideransa
sira, liu-liu ida nebe sira rasik mak hili sai Presidente. Tamba ne’e mak hau
nia konklusaun no ema barak nia konklusaun mos ferere ba partidu FRETILIN no
Lideransa ka individu sira nebe frustradu tamba la konsege realiza sira nia
ambisaun.
5.
Xanana Gusmao nebe sai Alvo ida mos
iha surat kalen ida ne’e fo nia pozisaun katak nia hatene no kompriende se mak
halo ida ne’e no tamba sa mak halo ida ne’e. Iha notisia TVTL loron 1 Maio
2012, Xanana Gusmao hateten katak “Hau hatene ida ne’e, tamba sinti lakon ona iha
eleisaun senti moe ona komesa halo surat kalen. Ida ne’e lolos labele akontese
iha ita nia kultura Demokrasia ita nia rai nian”. Liafuan ida ne’e hatudu momos
ona ba publiko katak se los mak halo surat kalen ida ne’e.
6.
Taur Matan Ruak presidente Eleitu
maski lakohi fo nia pozisaun ba surak kalen ida ne’e maibe husi nia fuan no
laran tomak nia kompriende los se mak halo ida ne’e no tamba sa mak halo.
Liafuan nebe Taur Matan Ruak hateten mak “ita entrega deit ba Maromak”.
Lideransa ida ne’e hatene perdua maski nia fuan kanek no laran moras tebes ba
ema ka lideransa ou Partidu ida nebe laiha responsabilidade halo ou eduka fali
militantes sira hodi halo surat kalen.
7.
Molok no depois de publikasaun surat
kalen ida ne’e iha Radio Maubere Reporter sira no militantes sira kontinua soe
liafuan dehan “ema fo ba imi 10 dolar ka 20 dolar simu deit, naran ba vota mak
hare, keta haluha vota ba Fretilin. Sira hatutan liu tan katak ema balun lori
povo nia osan hodi sosa votus, fo ba povo sira, fo ba lider lokal sira atu sosa
votus”. Ida ne’e halo hau fiar an liu tan atu hateten katak Radio Maubere ou
Lideransa sira iha Partidu FRETILIN laran mak sai pensador ba surat kalen
Hahalok
husi lideransa ka individu hirak ne’e hasusar liu tan kultura demokrasia nebe
ita hakarak hari iha ita nia rain. Institusaun sira estadu nian, partidu
politico sira seluk, instituisaun sira hanesan igreja no seluk tan buka no
tenta nafatin atu hanorin no eduka povo atu kompriende lalaok demokrasia iha
ita nia rai, hodi simu resultadu lakon ka manan, hanorin povu atu minoria
obedese ba maioria tamba demokrasia mak dehan, individu, grupu ka lideransa oan
sira balun tente hasusar no trava no dada ses tiha kultura respeita malu,
kultura toleransia iha ita nia rain. Lolos partidu politiko ida bo’ot, iha
historia bo’ot iha Timor, iha Lideransa mesak historiko bele hanorin buat diak
ba militantes sira liu-liu edukasaun politika hodi kontribui ba Demokrasia ita
nia rai nian, pelu kontrariu kontribui fali ba kultura at ba Demokrasia,
hanorin militantes sira para labele moris iha toleransia nia laran. Impresta
deit liafuan Presidente Eleitu Taur Matan Ruak nian iha iliomar katak “Partidu
kiik sira nebe foin moris, lideransa sira foun no joven, nia komportamentu diak
liu, iha liu maturidade politika kompara ho lideransa no partidu historiko
nian.
Jose
Lemorai Costa
povo
baibain hela iha Mercado Comoro.
Tidak ada komentar:
Posting Komentar