Dionisio Babo esplika, polemika sistema votasaun iha ida-idak nia fatin ne’ebe hatoo husi politikus no deputadu balun iha Parlamentu Nasional nee lalos tamba sistema ida implementa iha eleisaun prezidensial nee diak no kapas teb-tebes.
Maski alterasaun lei refere pasa, CNRT fiar katak wainhira lori ba Tribunal do Recurso, sei la hetan aprovasaun tamba kontra ona lei travao nian.
“Kuandu altera lei nee sei implika aumentu orsamentu estadu nian provolta US$ 6 miloens, nee kontra lei travao nian artigu 64 ou 69, entaun se implikasaun ba despeza estadu nian, nee orsida ba tribunal mos bele deklara inkonstituisnal tamba tuir los lei nee halo mudansa kuandu fo vantazem ba estadu, se nia implika fali orsamentu foun fali nee labele tamba nee sai ona husi orsamentu ne’ebe aprova ona, tamba nee mak CNRT la aseita,” hateten Dionisio Babo ba jornalista sira iha Palacio do Governo, Tersa (8/5).
Tamba nee, Dionisio Babo deklara katak nia la konkorda ho statementu Prezidenti Parlamentu Nasional Fernando de Aaujo “La Sama” ne’ebe lamenta ho hahalok deputadu bankada CNRT ne’ebe abondona ona Parlamentu Nasional durante semana tolu.
Nia epslika, CNRT la abandona bankada, CNRT iha obsesaun ba alterasaun lei eleitoral tamba razaun bar-barak hatetenona, permeiru ema hatene katak sei STAE ka CNE rasik sira ladun iha konkordansia karik halo alterasaun ruma sei halo mudansa boot ba operasional sira nia iha kampu. Segundu, CNRT la konkorda tamba lei nee naton ona,pas ona, soke momentu kuandu halo eleisaun prezidensial emala vota barak tamba laiha aktualizasaun baze de dadus ba votantes sira.
“Ita hatene katak ita nia ema barak iha liur, Australia, Portugal, Indonesia, Inglatera no Irlandia sira hotu iha kartaun rejistu maibe sira la ba vota. Depois ita labele hateten iha eleisaun prezidensial segundu ronde ema barak la ba vota tamba barak ne’ebe uluk vota ba primeira ronde nia kandidatu la avansa ona, entaun sira mos laba vota,” nia hateten.
Tamba nee, ho preokupsaun hirak nee, STAE komesa halo ona aktualizasaun baze de dadus atu identifika buat hirak nee. Laos nee deit, STAE mos sei aumenta tan sentru votasaun atu nunee ema barak bele ba vota.
“Kuadrus teknika STAE prontu ona, agora muda entaun bele muda sistema traballu iha terenu, nee todan liu tan ba STAE, seluk mos ita muda lei nee mos implika ba orsamentu. Maski pasa mos kontra lei travao, ba tribunal sei deklara inskonstituinal lakon tempu deit,” nia hateten
Dionisio Babo hatutan, CNRT aseita nafatin sistema nebe agora lao, tamba sistema nee diak ona, soke ema sedauk abituadu.
“Aban bairua se nu kazu ita iha ona sistem digital hanesan malae sira nia rai, sistema digital atu vota iha nebe deit sira iha kartaun ho barcode, ita sedauk iha. Seluk tan para labele iha deskonfia malu dehan balu vota ona iha nee, tamba vota naran deit entaun lori ema nakoku tau iha kamioneta ba vota tan fatin seluk. Ne’ebe diak liu fila ba nia hela fatin, loron ferias tan ba hamutuk familia ba vota,” nia hateten.
Nia kontinua, maski votantes sira halo mudansa ba nia kartaun eleitoral, impaktu mos sei mosu wainhira porezemplu ema nee husi Iliomar tamba hakarak vota deit iha Dili nia muda kartaun, entaun iha eleisaun komunitaria nia labele vota tan iha Iliomar tamba kuandu hakarak ba vota tenki muda fali kartaun eleitoral.
Tamba nee, Dionisio babo husu ba povu atu lalika preokupa no tuir opiniaun politikus ida ka rua nian, porke povu barak mos kontenti ho buat nee tamba vota iha fatin, sura iha fatin, demokrasialiu no tranparensia teb-tebes.
“Povu lalika panik no rona kritika deputadu ka politikus sira sobre kestaun nee, tamba CNRT halo ida nee tamba hakarak rona interese povu nunee bele lori dezemvolvimentu ba povu. Foin lalais eleisaun prezidensial mos ita hetan gava husi mundu barak tamba seguransa lao kapas no laiha problema, ne’ebe vota iha ida-idak nia fatin diak liu tan, no laiha probelma,” nia hateten.
Kona ba lista kandidatu parlamentu nasional, Dionisio Babo informa katak CNRT prepara ona lista kompletu no sei hatama iha 11 Maiu.
“Lista bele dehan CNRT nia lista hotu ona, lista nee bazeia ba dezisaun konferensia nasional, distritu sira hatama, depois PN verifika, halo analiza hatoo ba prezidenti partidu hodi halo dezisaun final, ne’ebe kandidatu sira nee tuir proporsionalidade no profesional kandidatu nian,” dehan Dionisio Babo.
Tidak ada komentar:
Posting Komentar