A man whose fight for freedom helped to liberate and re-build one of the
world’s newest nations has been honoured during Charles Darwin University’s
mid-year graduation ceremony.
Xanana Gusmão was integral in the 24-year struggle for independence for East
Timor. In 2002, he became the first President of the county he helped to
liberate, and now holds the office of Prime Minister of the Democratic Republic
of Timor-Leste.
A winner of numerous peace awards, Mr Gusmão has helped shape the fledgling
nation for more than 10 years since its independence, and was presented with his
Honorary Doctorate for nation building last night at the Darwin Convention
Centre.
Doctor of Letters, Honoris Causa H.E. Mr Kay Rala Xanana Gusmão also
delivered the Occasional Address at last night’s ceremony.
Thousands of VET and higher education students will mark the culmination of
their university studies at one of three mid-year CDU graduation ceremonies.
Last night’s ceremony recognised the academic achievements of students from
the Faculty of Engineering, Health, Science and the Environment, Menzies School
of Health Research, Faculty of VET School of Primary Industries and School of
VET Health, Community and Children Services.
Today’s ceremonies will recognise graduands from the Faculty of Law,
Education, Business and Arts, the Australian Centre for Indigenous Knowledges
and Education, Faculty of VET, School of Business and Service Industries and
School of Trades.
|
Kamis, 31 Mei 2012
CDU honours East Timor Prime Minister
Xanana Sai Dotor Onoris Iha Universidade Charles Darwin
Posting Husi : Josefa Parada
DILI—Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmao, Kuarta (30/5), aranka ba Australia (Darwin), hodi simu Onoris ba Iha Universidade Charles Darwin, no sei fila hikas mai Timor Leste (TL), Sesta (1/6).
DILI—Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmao, Kuarta (30/5), aranka ba Australia (Darwin), hodi simu Onoris ba Iha Universidade Charles Darwin, no sei fila hikas mai Timor Leste (TL), Sesta (1/6).
Onoris ne’ebe Xanana simu husi Universidade Charles Darwin Austrália, ne’e primeiru vez, sira intrega ba Xanana hodi rekoinese servisu ba kontruksaun estadu ne’ebe durante Xanana Gusmao halao.
Universidade ida ne’e konsidera mos Xanana Gusmao nudar mos lider fundador nasaun nian hamutuk ho lidera TL nebe konsege hakerek mos istoria barak konaba dezaviu hari nasaun foun TL.
Alende Xanana simu tiha, Onoris nia sei halao vizita servisu ba iha Australia, no fila fali mai TL, Sesta, 1 Junhu 2012. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (31/5). Oscar Salsinha.
Universidade ida ne’e konsidera mos Xanana Gusmao nudar mos lider fundador nasaun nian hamutuk ho lidera TL nebe konsege hakerek mos istoria barak konaba dezaviu hari nasaun foun TL.
Alende Xanana simu tiha, Onoris nia sei halao vizita servisu ba iha Australia, no fila fali mai TL, Sesta, 1 Junhu 2012. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (31/5). Oscar Salsinha.
Tinan 5 Governasaun Ukun, Progresu Desenvolvimentu Avansadu
Posting Husi : Josefa Parada
DILI- Representante povu iha uma fukun parlamentu Nasional (PN) husi Bankada CNRT komenta tinan lima (5) governasaun AMP, progresu desenvolvimentu avansadu. Maibe tuir opiniaun husi membru deputadu balun katak durante Governu AMP ukun tinan lima (5) nia laran, laiha susesu. Iha programa balun mak sei marka passu to’o oras ne’e.
Deputadu Aderito Hugo da Costa husi Bankada CNRT hateten impaktu progresu desenvolvimentu durante tinan 5 bo’ot tebes kompara iha tinan 2007. Aderito isplika iha 2007 ba kotuk famosu ho krize tinan rua 2002, 2004, 2006 no 2008.
Deputadu Aderito Hugo da Costa husi Bankada CNRT hateten impaktu progresu desenvolvimentu durante tinan 5 bo’ot tebes kompara iha tinan 2007. Aderito isplika iha 2007 ba kotuk famosu ho krize tinan rua 2002, 2004, 2006 no 2008.
“Ne’e progresu bo’ot ne’ebe konta valor orsamentu 3 Biloens ba asuntu sira hanesan ne’e hau senti progresu bo’ot tebes,” dehan Aderito Hugo ba STL iha edifisiu Parlamentu Nasional (PN), Kinta (31/5).
Problema infrastrutura Aderito dehan TL sidauk halo investimentu ida puru ba estrada. Estrada ne’ebe maka iha dehan halo manutensaun ba estrada antigus, maibe la halo konstruksaun Estrada. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (01/6). Jaime do Rosario
Problema infrastrutura Aderito dehan TL sidauk halo investimentu ida puru ba estrada. Estrada ne’ebe maka iha dehan halo manutensaun ba estrada antigus, maibe la halo konstruksaun Estrada. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (01/6). Jaime do Rosario
Selasa, 29 Mei 2012
CNRT Prontu Hakoak Militantes ASDT
Posting Husi : Josefa Parada
DILI_Partidu Congresso Nasional de Reconstrusaun de Timor Leste (CNRT), pronto hakuak militantes partidu ASDT ne’ebe Tribunal Rekursu (TR) liu husi nia desizaun kansela ASDT tuir eleisaun Parlamentar periodu 2012-2017 ne’ebe sei halao iha loron 7 fulan Jullho mai ne’e.
“Hau hanoin Maun Xanana ho CNRT tomak prontu atu hakoak militantes ASDT nia ne’ebe Tribunal Rekursu (TR) deklara katak, sira labele tuir iha eleisaun parlamentar,” hatete Sekertariu Jeral partidu CNRT Denisio Babo ba jornalista sira iha xede partidu CNRT Bairo Grilios, Dili Tersa (29/05).
Deonisio haktuir katak, durante governasaun AMP, militants ASDT hatene lalaok AMP nia ne’ebe lidera husi maun Bo’ot Xanana ho diak.
Antes ne’e iha loron (28/05) desizaun sai husi Tribunal Rekursu (TR) katak, estrutura partidu ASDT ne’ebe lidera husi Sekertariu Geral partidu ASDT Gil da Costa Alves la pasa ka la liu atu tuir iha eleisaun parlamentar tinan ida ne’e. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (30/5). Natalia Moniz/Jasinta Sequeira
Deonisio haktuir katak, durante governasaun AMP, militants ASDT hatene lalaok AMP nia ne’ebe lidera husi maun Bo’ot Xanana ho diak.
Antes ne’e iha loron (28/05) desizaun sai husi Tribunal Rekursu (TR) katak, estrutura partidu ASDT ne’ebe lidera husi Sekertariu Geral partidu ASDT Gil da Costa Alves la pasa ka la liu atu tuir iha eleisaun parlamentar tinan ida ne’e. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (30/5). Natalia Moniz/Jasinta Sequeira
Deklarasaun Horta, La Fo Influensia Votante CNRT
Posting Husi : Josefa Parada
DILI- Sekretariu Jeral (Sekjer) Partidu Congresu Nasional Reconstrusaun Timorense (CNRT), Deonisio Babo afirma, deklarasaun nebe’e fo sai husi eis Presidenti Republika, Jose Ramos Horta sei la fo influensia ba votante husi partidu CNRT iha elisaun parlamentar.
DILI- Sekretariu Jeral (Sekjer) Partidu Congresu Nasional Reconstrusaun Timorense (CNRT), Deonisio Babo afirma, deklarasaun nebe’e fo sai husi eis Presidenti Republika, Jose Ramos Horta sei la fo influensia ba votante husi partidu CNRT iha elisaun parlamentar.
Sekjer CNRT Dionisio Babo hateten prezensa eis Prezidenti Horta iha partidu Demokratiku (PD) sei la influenza votante CNRT, tamba hanesan partidu seluk, sira hatene ona sira nia massa iha baze.
“Hau hanoin ba CNRT ho partidu bo’ot seluk, prezensa maun Horta nian sei laiha impaktu Votasaun ba CNRT tanba ita hatene ona votus iha kraik, PD nian masa real ne’e iha ona, no CNRT masa real ne’e iha tia ona, nomos FRETILIN hatene ona ninia masa real,” hateten Sekjer partidu CNRT Deonisio Babo ba jornalista iha sede Bairo Dos Grilus Dili, Tersa (29/5).
Nia hatutan, CNRT nia baze de votantes ne’e laos ema arbiru, maibe ema hotu nebe’e konsiensia politika nebe’e diak teb-tebes, liu-liu konaba Dezemvolvimentu rai, politika no lideransa Nasional nebe’e maka partidu laiha.
Antes ne’e Prezidente PD, Fernando La Sama de araujo liu husi ninia deskursu, Domingu (27/5) iha serimonia tomada de posse ba strutura foun, PD nian iha Bidau, Dili, hatete, PD prontu atu hadau malu ho Partidu Fretilin, no CNRT iha eleisaun Parlamentar. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (30/5). Jasinta Sequeira
“Hau hanoin ba CNRT ho partidu bo’ot seluk, prezensa maun Horta nian sei laiha impaktu Votasaun ba CNRT tanba ita hatene ona votus iha kraik, PD nian masa real ne’e iha ona, no CNRT masa real ne’e iha tia ona, nomos FRETILIN hatene ona ninia masa real,” hateten Sekjer partidu CNRT Deonisio Babo ba jornalista iha sede Bairo Dos Grilus Dili, Tersa (29/5).
Nia hatutan, CNRT nia baze de votantes ne’e laos ema arbiru, maibe ema hotu nebe’e konsiensia politika nebe’e diak teb-tebes, liu-liu konaba Dezemvolvimentu rai, politika no lideransa Nasional nebe’e maka partidu laiha.
Antes ne’e Prezidente PD, Fernando La Sama de araujo liu husi ninia deskursu, Domingu (27/5) iha serimonia tomada de posse ba strutura foun, PD nian iha Bidau, Dili, hatete, PD prontu atu hadau malu ho Partidu Fretilin, no CNRT iha eleisaun Parlamentar. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (30/5). Jasinta Sequeira
CNRT Uza Imblema Prezidenti Partidu Iha Eleisaun parlamentar
Posting Husi : Josefa Parada
DILI_Partidu Congresso Nasional de Reconstrusaun de Timor Leste (CNRT), sei tau fotografia maun bo’ot Xanana Gusmao hanesan prezidenti partidu nian, ba iha emblema eleisaun parlamentar.
DILI_Partidu Congresso Nasional de Reconstrusaun de Timor Leste (CNRT), sei tau fotografia maun bo’ot Xanana Gusmao hanesan prezidenti partidu nian, ba iha emblema eleisaun parlamentar.
“ Bazeia ba iha konferensia nasional partidu CNRT iha loron 7 to’o 8 fulan Janeiro tinan ne’e, Partidu desidi ona katak, kona ba simbolu bandeira ho emblema partidu nian CNRT desidi katak, sei tau bandeira ho fotografia maun Bo’ot Xanana nia,” hateten Sekertariu Jeral partidu CNRT Denisio Babo ba jornalista sira iha xede partidu CNRT Bairo Grilios, Dili Tersa (29/05).
Emblema partidu ne’e dehan Deonisio, tama ona iha estatutu partidu, nune’e mos desizaun konferensia nasional ne’e, CNRT hato’o tiha ona ba iha Tribunal Rekursu (TR) no mos Comisaun Nasionmal das Eleisaun (CNE).
Parte seluk bainhira jornalista husu ba reprezentante partidu PSD, karik ho prezensa emblema prezidenti partidu CNRT Kay Rala Xanana Gusmao la sai amesa ba partidu seluk hodi kompete iha eleisaun parlamentar tanba hare’e ba figura?
Hatan ba preokupasaun ne’e deputada Maria Expostu husi bankada PSD dehan, “hakarak ka lakoi, amesa ka la amesa mos pasiensia ita hotu tenki avansa, se ita hotu hakarak kompete tanba ita nia nasaun demokratiku neduni nia mak bele amesa mos ita avansa nafatin,”dehan Maria. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (30/5). Natalia Moniz
Emblema partidu ne’e dehan Deonisio, tama ona iha estatutu partidu, nune’e mos desizaun konferensia nasional ne’e, CNRT hato’o tiha ona ba iha Tribunal Rekursu (TR) no mos Comisaun Nasionmal das Eleisaun (CNE).
Parte seluk bainhira jornalista husu ba reprezentante partidu PSD, karik ho prezensa emblema prezidenti partidu CNRT Kay Rala Xanana Gusmao la sai amesa ba partidu seluk hodi kompete iha eleisaun parlamentar tanba hare’e ba figura?
Hatan ba preokupasaun ne’e deputada Maria Expostu husi bankada PSD dehan, “hakarak ka lakoi, amesa ka la amesa mos pasiensia ita hotu tenki avansa, se ita hotu hakarak kompete tanba ita nia nasaun demokratiku neduni nia mak bele amesa mos ita avansa nafatin,”dehan Maria. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (30/5). Natalia Moniz
Konsolidasaun Partidu CNRT “Xanana Gusmao: So CNRT Maka Bele Hadia Povu Nia Moris”
Notisia Husi TVTL - Segunda Kalan, 28 Maiu
2012
Prezidenti Partidu CNRT Kay Rala Xanana Gusmao hateten,
Partidu CNRT iha tamba atu hadia povu nia moris, lider rezistensia ne’e hateten
katak, ukun aan povu tenki hetan moris diak.
Asuntu ne’e hato’o husi Prezidenti partidu CNRT
Kay Rala Xanana Gusmao wainhira hala’o konsolidasaun partidu Domingu horsehik
iha suku Kuluhun Distritu Dili, antes ahu konsolidasaun militante sira dada sae
bandeira Nasional no Bandeira Partidu CNRT nian.
Iha konsolidasaun ne’e, Kay Rala Xanana Gusmao hateten katak, Partidu CNRT iha atu hadia povu nia moris, tamba luta ba ukun rasik an atu sai moris diak.
“Atu hadia Povu tomak nia moris, atu hadia povu ida ne’e, foti rai ida ne’e, so CNRT maka bele dehan lao ba ne’eba? Mai ita lao ba oin, hodi ba povu nia moris diak,” dehan xanana Gusmao.
Xanana Gusmao informa liu tan katak, Partidu
CNRT iha laos atu hadau ukun maibe oinsa iha planu ne’ebe diak hodi lori povu no
nasaun ne’e ba moris diak no hakmatek ho pas atu nune’e estadu bele hala’odezenvolvimentu iha rai laran.
Konsolidasaun ne’e hetan partisipasaun diak
husi militante no simpatizante husi suku Kuluhun Distritu Dili.
Senin, 28 Mei 2012
CNRT Hato’o Parabens ba Povu Baguia
Posting Husi : Josefa Parada
BAGUIA- Lideransa Partidu Congressu Nasional Rekonstrusaun Timorense (CNRT) fo’o parabens ba povu Bagia, tamba ho sira nia eforsu, Baguia nia oan ida sai Prezidenti Republika atu kaer nasaun ne’e.
BAGUIA- Lideransa Partidu Congressu Nasional Rekonstrusaun Timorense (CNRT) fo’o parabens ba povu Bagia, tamba ho sira nia eforsu, Baguia nia oan ida sai Prezidenti Republika atu kaer nasaun ne’e.
Lideransa partidu CNRT Julio Tomas Pinto, hato’o parabens ba povu Baguia no husu nafatin povu ne’e nia apoiu atu servisu makas liu tan iha elisaun paralamentar, nune’e partidu CNRT bele servisu hamutuk ho prezidenti hare dezenvolvementu iha nasaun laran. “Tamba ne’e agora ami husu imi nia esforsu serviu makas liu tan, atu nune iha elisaun parlamentar agora Partidu CNRT kaer ukun, para Governu ho Presidenti servisu hamutuk ho hanoin ida deit, zere dezenvolvementu nasaun no povu ida nee bele lao ho susesu no hakmatek,” hateten Lideransa Partidu CNRT Julio Tomas Pinto, liu husi nia diskursu, wainhira halao konsolidasaun iha Suku Lavateri, Baguia, Sabadu (26/5).
Nia hatutan mesmu Prezidenti Taur Matan Ruak kandidata an indepedenti, maibe’e partidu CNRT hamrika iha kotuk fo’o seporta. Tamba partidu CNRT mehi atu kaer ukun mesak iha tinan 2012- 2017, maibe’e wainhira ukun, hakarak servisu hamutuk ho Presidenti Republika hodi lori nasaun nee ba future ho diak. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (29/5). Joao Anibal
Nia hatutan mesmu Prezidenti Taur Matan Ruak kandidata an indepedenti, maibe’e partidu CNRT hamrika iha kotuk fo’o seporta. Tamba partidu CNRT mehi atu kaer ukun mesak iha tinan 2012- 2017, maibe’e wainhira ukun, hakarak servisu hamutuk ho Presidenti Republika hodi lori nasaun nee ba future ho diak. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (29/5). Joao Anibal
Minggu, 27 Mei 2012
DEONISIO BABO: CNRT IDA AGORA MAI HUSI CNRT IDA ULUK
Dili; Iha
konsolidasaun Partidu CNRT nian iha Suku Lahane Osidental Sabadu, 26 de Maio
2012, sekretariu Geral Partidu CNRT DR.
Deonisio Babo hateten katak, Iha Partidu CNRT ida uluk nia mahon mak ita liberta
ita nia rai, hamutuk ho CNRT ida agora ita liberta ita nia povu. CNRT ida uluk
nudar Concelho nebe halibur Timor oan sira hodi liberta ita nia rai, CNRT ida
agora nudar Partidu nebe bolu Rekonstrusaun, atu rekonstroi hikas Timor Leste
hodi liberta ita nia povo.
Sekretariu
Geral ne’e hatutan liu tan katak, maun Xanana nudar lider Resistensia nian, mak
halo mudansas oin-oin durante resistensia, husi CRRN, ba CNRM ikus mai CNRT mak
iha 1999, ita deside nasaun nia vida.
“Ideia
halibur Timor oan sira mai husi kedas Resistensia, husi lider Resistensia nian
Kayrala Xanana Gusmao. Husi nia mak mosu mudansas Estrategiku oin-oin husi
CRRN, CNRM ikus mai CNRT nudar concelho unidade nasional nia mahon mak ita duni
Bapa Sai husi Timor.” Sekretariu Geral ne’e haktuir.
Deonisio
Babo mos hateten liu tan katak “Mai ita hamutuk ho CNRT ida agora, nebe ho
programa no vizaun klaru ba Nasaun no povu atu liberta ita nia povu. Se uluk
ita Fiar An hakat ba oin hodi deside ita nasaun nia vida, agora tenke Fiar An
atu deside futuru ita nia nasaun nian liu husi Partidu CNRT. Futuru ida nebe
ita mehi, futuru ida nebe CNRT mehi mak atu kria kondisaun hotu-hotu ba ita nia
labarik sira hodi moris hakmaktek agora no ba oin”.
“Iha
tinan 5 nebe ita liu dadaun, ita bolu periodu de Estabilizasaun, katak periodu
ida nebe ita buka atu estabiliza situasaun, tamba ita hotu hatene katak ita
hasoru situasaun ida nebe susar teb-tebes, povu barak mak halerik, tanis no iha
situasaun sofrimentu nia laran, tamba ne’e mak ita buka kria paz no estabilidade.
Lori uluk hakmatek ba ita nia povu. Tamba ne’e ita hotu bele senti hakmatek,
ita nia labarik sira mos sinti hakmatek iha liuron no iha Estrada durante tinan
5 nia laran”. Babo haktuir.
Ba
oin, CNRT nia programa importante 10 nebe ita bolu ukun fuan 10 Partidu CNRT
nian, nebe baze iha Planu Estrategiku Dezenvolvimentu Nasional. Programa hirak
ne’e mak hanesan: 1). Infrastrutura Basiku, 2). Hadia Ekonomia Povu nian, 3).
Tau Matan ba Setor Privadu, 4). Rekursu Humanus/Forma Timor oan sira, 5).
Administrasaun Publika, 6). Programa Desentralizasaun, 7). Tau matan ba Setor
Justisa, 8). Inklusaun Sosial/idozus, aleizadus, veteranus no antigus
kombatentes sira, 9) Paz no Estabilidade, 10). Relasaun Internasional. Fiar
katak, Wainhira CNRT kaer ukun iha tinan 5 nia laran, planu hirak nebe temi sai
iha leten sei bele lori lori povu sai husi kiak no mukit. (JC)
MILITANTES PARTIDU FRETILIN NO PPT AFILIA BA CNRT IHA KONSOLIDASAUN PARTIDU IHA LAHANE OSIDENTAL
Dili; Partidu CNRT
halao konsolidasaun no tomada de Pose ba Estrutura Partidu CNRT nivel NUREP no
CELCOM iha Suku lahane osidental, Sabadu 26 de Maio 2012. Iha konsolidasaun
refere, militantes Partidu Frente
Revolusionariu Timor Leste Independenti (FRETILIN) no Partidu Povu de Timor
(PPT) afilia ba Partidu CNRT.
Durante
konsolidasaun Partidu CNRT nian iha Suku Lahane Osidental, militantes Partidu
FRETILIN no PPT halo deklarasaun hodi afilia ba Partidu CNRT nebe lidera husi
maun bo’ot Kayrala Xanana Gusmao. Tuir sira katak, so Partidu CNRT liu husi
maun bo’ot Kayrala Xanana Gusmao, mak bele lori povu ida ne’e ba moris diak,
tamba durante tinan 5 programa balun nebe maun bo’ot mehi uluk kedas komesa
realize dadaun ona.
“Ami
ho vontande tomak, hakarak halo deklarasaun hodi afilia ba Partidu CNRT, tamba
ami fiar katak ho Partidu CNRT, liu husi maun bo’ot Kayrala Xanana Gusmao mak
bele lori Dezenvolvimentu no moris diak ba povu Timor Leste.”
Portavos
ne’e haktuir liu tan katak, Programa Patidu CNRT nian tuir ami nia hare balun
implementa ona hanesan, Eletrisidade ba povu tomak, dezenvolvimentu fisiku
balun, estabilidade nasional, bolsu estudu ba estudante sira no seluk tan,
balun sei kontinua implementa iha tinan 5 oin mai. Tan ne’e ami fiar katak
hamutuk ho maun Xanana mak sei lori povu ida ne’e sai husi kiak no mukit.
Hatan
ba deklarasaun afiliasaun ida ne’e Sekretariu Geral partidu CNRT DR. Deonisio
Babo hateten katak “Benvindo ba ita bo’ot sira nebe ohin halo afiliasaun ba
Partidu CNRT, husi partidu PPT no FRETILIN. Mai ita hamutuk fo apoio ba maun
Xanana hodi realiza nia programa no visaun nebe nia lori haleu Timor tomak,
nebe ohin loron ita bolu Planu Estrategiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN).
Husi planu ida ne’e mak sei liberta povu Timor Leste husi kiak no mukit.” (JC)
FO-LARAN: PARTIDU CNRT, PARTIDU POVU TOMAK NIAN
Dili;
Adjuntu Sekretariu Geral Partidu CNRT, Sr. Jose da Silva “Fo-LARAN” hateten
katak Partidu CNRT, Partidu Povu Tomak nian. Tamba Partidu CNRT moris iha
momentu ida nebe povu Timor Leste hasoru
situasaun susar, situasaun ida nebe nakonu ho matawen nebe obriga Timor oan
sira rihun ba rihun mak halibur sira nia kartaun eleitoral hodi regista Partidu
ida ne’e moris iha momentu ida neba. Fo-laran, hateten lia hirak ne’e iha
konsolidasaun Partidu CNRT nian nebe halao iha loron Sabadu, 26 de Maio 2012
iha Suku Lahane Osidental, Aldeia Ainitas-hun.
“Iha
Outubru 2006, iha Dare, Iha ita bo’ot sira nia area duni, mak ami lubuk ida
halo reuniaun hamutuk ho maun bo’ot Kayrala Xanana Gusmao depois de rona povu
nia preokupasaun, povu nia sofrimentu, povu nia halerik nebe ezizi atu maun
bo’ot bele hamriik hikas fali hodi hamaran sira nia matawen no hapara sira nia
terus.” Ho ida ne’e maka ema rihun 6 (neen) resin iha teritorio laran tomak fo
sira nia kartaun eleitoral hodi regista mak Partidu CNRT moris iha momentu ida
neba.
Adjuntu
Sekretariu Geral ne’e hatutan liu tan katak, maski iha tinan 5 iha Governasaun
AMP, Partidu CNRT mak lidera, maibe ita bo’ot sira persiza hatene katak iha
Partidu 5 kedas mak hamutuk iha Aliansa ida, iha hanoin no hakarak ketak-ketak,
ita la konsege implementa programa no visaun CNRT nian ho diak. Nune’e husu ba
imi tomak, atu fo konfiansa ba Partidu CNRT, hodi hakat mesak ba Governu lebele
bolu tan ona AMP, se bele bolu deit ona Governu CNRT nune’e bele implementa
programa no visaun nebe define ona, hodi lori dezenvolvimentu ba nasaun no povu
ida ne’e.
“Partidu
CNRT laos maun Xanana nian, laos Sekretariu Geral nian, maibe povu Timor tomak
nian, tamba husi ita bo’ot sira nia halerik no matawen mak lori Partidu ida
ne’e hari. Mai hamutuk ho CNRT, hamutuk ho maun Xanana hodi lori
dezenvolvimentu ba povu no rai ne’e”. (JC)
Jumat, 25 Mei 2012
BANDEIRA PARTIDU CNRT OFISIALMENTE DADA SA’E IHA SUCU LAHANE OSIDENTAL
Dili; Iha loron
Sabadu 26 Maio 2012, Partido Congreso Nasional da Rekonstrusaun de Timor Leste
(CNRT) hala’o konsolidasaun iha Sucu Lahane Osidental Aldeia Ainitas-hun, hodi
fo tomada de Pose ba Estrutura Partidu CNRT nian iha nivel NUREP no CELCOM. Iha
konsolidasaun refere hahu uluk ho dada Bandeira Nasional Timor Leste no tuir
kedas ho dada sa’e Bandeira Partidu CNRT nian nebe akompanha ho Hino Nasional
no Hino Partidu nian.
Aktividade
konsolidasaun hanesan aktividade regular Partidu CNRT nian nebe halo ona iha
Teritorio Timor Laran tomak. Parte ida husi Konsolidasaun mak atu hametin
Estrutura liu husi tomada de Pose no mos atu esklarese programa no visaun
partidu nian hodi hatutan ba militantes, simpatizantes no povo tomak atu
kompriende hodi hakat ba Eleisaun ho hanoin ida katak sira bele vota tuir
programa, partidu no Lideransa ida nebe sira fiar.
Iha
tomada de pose ida ne’e koordenador NUREP informa ba militantes no simpatizantes
no Estrutura Partidu CNRT nian husi nivel Nasional no Distrital nebe marka
prezensa, katak liu husi tomada de pose ida ne’e fiar metin katak Partidu CNRT
sei hetan votus maioria absoluta iha Suku Lahane Osidental iha eleisaun
Parlamentar.
“Hau
Fiar katak liu husi tomada de pose ida ohin ne’e, sei lori partidu CNRT hodi
hetan votus maioria absoluta iha Suku Lahane osidental” koordenador ne’e
hateten.
Nia
hatutn liu tan katak, husu ba inan aman, no maun alin sira husi CELCOM hotu
nebe sei simu pose atu serbisu makas, hodi lori Partidu CNRT manan maioria
absoluta iha Eleisaun Parlamentar ne’e. (JC)
Dezenvolvimentu TL Makaas, Kompara ho Tinan 10 Kotuk
STL, 23 Maiu 2012
![]() |
D. Basilio Nacimento |
DILI - Bispu Diocese Baucau, Dom Basilio do Nascimento, haree katak dezenvolvimentu iha Timor-Leste (TL) lao makaas kompara ho tinan sanulu liu ba.
"Hau orgullu tanba agora se ita haree ba kotuk kompara ho rai seluk iha tinan 10 nia laran, dezenvolvimentu lao makaas hanesan diskursu Prezidenti Taur Matan Ruak dehan katak, iha tinan 10 liu ba, ita hahu ho liman mamuk (orsamentu ki’ik), ohin loron se ita hateke ba kotuk, ita haree katak iha ita nia rai laran buat lubuk ida lao paz, seguransa, dezenvolvimentu,” hateten Dom Basilio ba STL bainhira partisipa iha komemorasaun loron restaurasaun independensia ba dala 10 iha Palacio Prezidenti Aitarak Laran, loron hirak liu ba.
Tuir Amu Basilio, hanesan ema moris, dedikasaun, deskobre dignidade, needuni iha tinan 10 nia laran lao dadaun, identifika buat lubuk ida nebee diak no seidauk diak.
“Ita nia oin iha uma laran rasik kala aat hela, maibe ita nia oin ba liur ema gava ita, tanba tuir kriteria nebee ema fo hodi haree oinsa moris iha estabilidade no paz. Ema konsidera ita hanesan pais ohin loron miavel ho kriteria hirak nee hotu,” nia komenta.
Nia husu ba Timor oan hotu atu keta haluha katak, iha tenpu ida ema konsidera Timor hanesan pais pos konflitu, pais failladu, pais frazil, pais miavel no Singapura bolu Timor dehan pais marjinalidade, neebe naran hirak nee hotu hatudu oinsa mak ema haree ba Timor.
“Ita mos keta haluha katak, iha tempu ida ema konsidera ita hanesan pais pos konflitu, pais failladu, pais frazil, pais miavel no Singapura bolu ita dehan pais marjinalidade, neebe naran hirak nee hotu hatudu oinsa mak ema haree ba ita. Maibe ohin kuandu hatete katak, ita pais miavel nee hau hanoin katak, situasaun diak ida ba ita,” tenik Dom Basilio.
Bispu Basilio hanoin, agora iha tinan 10 tuir mai, iha tempu atu bale hadia diak liu tan buat nebee presiza, mais sei falta hela ida nee haree oinsa para bele hadia. “Ita mos bele halo balansu ida katak iha tinan 10 nia laran, ita konsege realiza ita nia forsa da paz oinsa ita hemeno ba malu atu bele moris iha paz. Maibe iha tinan 10 oin mai, hau hanoin iha buat rua mak ita bele halo diak liu tan, nee mak unidade ho dezenvolvimentu,” katak Amu Bispu.
Dezenvolvimentu, tuir Bispu Diocese Baucau nee, ba nia parte laos atu halo uma boot ka halo luron kapaas, maibe dezenvolvimentu ba nia mak fo kapasidade ba Timor oan ida-idak nebee mak laiha kbiit hodi bele dezenvolve nia aan hanesan ema. Dezenvolvimentu laos dehan rikeza material maibe dezenvolvimentu oinsa haree ba ema nia rikeza.
“Iha Timor nee iha buat lubuk ida mak ita haluha tiha, hanesan ema ita haluha tiha atu dezenvolve, iha funu nee halo ita lakon tiha ita nia kualidade balun, ita mos ema nebee pasiensia, simu ema dor, laran maus no ema nebee laran diak, neebe iha funu nee halo kualidade barak mak lakon,” dehan Amu Basilio. Nia sujere, iha tempu ida tinan 10 mai nee, Timor koko took oinsa mak bele valoriza nia aan hanesan ema Timor ho nia kualidade, diferente maibe tenki hanesan ema.
“Buat nebee mak hau mehi mak unidade. Unidade nee laos deit iha rai laran, maibe unidade nee hau hanoin hela kona ba situasaun moris nian, oinsa mak Timor bele kria situasaun, kria kondisaun hodi Timor oan hotu bele aproveita, tanba Timor so kompletu bainhira Timor oan hotu iha no senti Timor nee mahon ka hanesan ai-hun nebee fo mahon ba sira hotu,” hateten Dom Baisilio. lia/alm
Timor, 10 anos depois: Xanana não está satisfeito
O primeiro-ministro de Timor-Leste, Xanana Gusmão, disse esta sexta-feira em
entrevista à agência Lusa que dez anos depois da restauração da independência
não se sente satisfeito porque «ainda há muito para fazer».
«Como balanço eu não posso dizer que estou satisfeito, na medida em que ainda há muito para fazer. O que podemos dizer é que conseguimos resolver os nossos problemas, mais pela identificação das causas desses problemas», afirmou o primeiro-ministro timorense.
«Depois de tantos anos de luta, a sociedade tornou-se bastante exigente a querer que as coisas aparecessem imediatamente», afirmou Xanana Gusmão.
Segundo o antigo líder da guerrilha timorense e primeiro Presidente da República após a restauração da independência, as pessoas «não quiseram compreender» que não havia dinheiro nos primeiros anos.
«Não quiseram compreender que eram também os primeiros passos na liderança da constituição do Estado e viemos a cometer erros», salientou.
Timor-Leste celebra no domingo o 10.º aniversário da restauração da independência, dia em que também toma posse o novo Presidente do país, Taur Matan Ruak.
Desde a restauração da independência, a 20 de maio de 2002, Timor-Leste viveu período cíclicos de instabilidade com a crise política e militar de 2006 a colocar o país à beira da guerra civil.
A estabilidade voltou ao país, em 2008, após o ataque contra o Presidente cessante, José Ramos-Horta, que ficou gravemente ferido, e uma emboscada a Xanana Gusmão
Para Xanana Gusmão, os timorenses souberam reconsiderar e «reconhecer os erros» e a beneficiar das receitas petrolíferas. O Fundo Petrolífero dispõe atualmente de mais de 10 mil milhões de dólares. «Conseguimos reorientar o país», afirmou.
Xanana Gusmão lembrou que foram feitas reformas importantes ao nível da polícia e forças armadas, ambas no centro da crise política e de segurança de 2006.
«A nossa polícia conseguiu já provar que podemos contar com eles», referiu.
Sobre a saída da Força de Estabilização Internacional e a Missão Integrada da ONU no final do ano, Xanana Gusmão afirmou acreditar que o «povo timorense não vai deixar tantos países que ajudaram defraudados nas suas expetativas».
Em relação às legislativas, que se realizam a 07 de julho, o primeiro-ministro timorense disse estar tão otimista como todos os outros partidos e afasta coligações pré-eleitorais.
«Na nossa conferência de janeiro nós dissemos que vamos tentar o melhor e que as coligações só podem ser assunto depois das eleições», afirmou.
Xanana Gusmão é o presidente do Conselho Nacional da Reconstrução de Timor-Leste, que nas legislativas de 2007 ficou em segundo lugar com cerca de 24 por cento dos votos.
O CNRT formou governo em 2007 na sequência de uma coligação pós-eleitoral com o Partido Social Democrata, a Associação Social Democrata Timorense, e o Partido Democrático.
«Como balanço eu não posso dizer que estou satisfeito, na medida em que ainda há muito para fazer. O que podemos dizer é que conseguimos resolver os nossos problemas, mais pela identificação das causas desses problemas», afirmou o primeiro-ministro timorense.
«Depois de tantos anos de luta, a sociedade tornou-se bastante exigente a querer que as coisas aparecessem imediatamente», afirmou Xanana Gusmão.
Segundo o antigo líder da guerrilha timorense e primeiro Presidente da República após a restauração da independência, as pessoas «não quiseram compreender» que não havia dinheiro nos primeiros anos.
«Não quiseram compreender que eram também os primeiros passos na liderança da constituição do Estado e viemos a cometer erros», salientou.
Timor-Leste celebra no domingo o 10.º aniversário da restauração da independência, dia em que também toma posse o novo Presidente do país, Taur Matan Ruak.
Desde a restauração da independência, a 20 de maio de 2002, Timor-Leste viveu período cíclicos de instabilidade com a crise política e militar de 2006 a colocar o país à beira da guerra civil.
A estabilidade voltou ao país, em 2008, após o ataque contra o Presidente cessante, José Ramos-Horta, que ficou gravemente ferido, e uma emboscada a Xanana Gusmão
Para Xanana Gusmão, os timorenses souberam reconsiderar e «reconhecer os erros» e a beneficiar das receitas petrolíferas. O Fundo Petrolífero dispõe atualmente de mais de 10 mil milhões de dólares. «Conseguimos reorientar o país», afirmou.
Xanana Gusmão lembrou que foram feitas reformas importantes ao nível da polícia e forças armadas, ambas no centro da crise política e de segurança de 2006.
«A nossa polícia conseguiu já provar que podemos contar com eles», referiu.
Sobre a saída da Força de Estabilização Internacional e a Missão Integrada da ONU no final do ano, Xanana Gusmão afirmou acreditar que o «povo timorense não vai deixar tantos países que ajudaram defraudados nas suas expetativas».
Em relação às legislativas, que se realizam a 07 de julho, o primeiro-ministro timorense disse estar tão otimista como todos os outros partidos e afasta coligações pré-eleitorais.
«Na nossa conferência de janeiro nós dissemos que vamos tentar o melhor e que as coligações só podem ser assunto depois das eleições», afirmou.
Xanana Gusmão é o presidente do Conselho Nacional da Reconstrução de Timor-Leste, que nas legislativas de 2007 ficou em segundo lugar com cerca de 24 por cento dos votos.
O CNRT formou governo em 2007 na sequência de uma coligação pós-eleitoral com o Partido Social Democrata, a Associação Social Democrata Timorense, e o Partido Democrático.
Rui Castro: Balun Halo Finsi lahalo Angariasaun Fundus, Husi husi Oin no Husu Husi Kotuk
Notisia Husi TVTL - Kinta Kalan, 24 Maiu 2012
Reprejetante emprejariu Timor oan Jorge Sarano hateten, osan ne’ebe sira oferese ba Partidu CNRT la reprejenta kompanias, maibe nu’udar amigus, iha parte seluk Rui Castro apela ba emrejariu sira iha teritoriu nasional atu labele fo apoiu orsamentu ba kualker partidu politiku hodi bele fasilita kampania eleisaun Parlamentar.
Informasaun ida ne’e fo sai husi Jorge Serano nu’udar reprejetante emprejariu Timor oan, relasiona ho orsamentu ne’ebe sira oferes ba partiu CNRT, liu husi angariasaun fundus foin lalais ne’e hodi hamosu polimika tamba hetan reasaun maka’as husi deputadu bancada PUN no Prezidenti Comisaun Nasional da Eleisoens (CNE).
“Foin dadauk ne’e CNRT halo jantar komprensesasaun ho amingu sira ne’e katak, ami fo sai ba publiku, ami la fo osan enome de empreja, ami fo enome pesoal hanesan amigu partidu CNRT nian, hanesan mos amigu partidu selu-seluk ne’ebeke durante ne’e ami fo apoiu,” dehan Jorge.
Ho resaun Prezidenti CNE, Rui Castro husu ba atual lideransa instituisaun Komisaun eleitoral atu bele esplika nia pozisaun ba publiku, tamba antes ne’e kazu hanesan mos akontese iha tempu pasadu, maibe la hetan reasaun, ho esperensia hirak ne’e, Rui Castro apela ba imprezariu Timor oan iha 13 distritu atu ba oin labele fo apoiu tan
osanmentu ba kualker partidu politikus hodi fasilita kampania parlamentar.
“Balun halo finsi la halo fundus angariasaun, maibe husu husi oin no husu husi kotuk, husi leten kraik husu hotu e emprejariu sira seidauk publika, tamba ne’e mak ami husu ba politiku nain sira, se bele labele politika sasan sira ne’e, ita boot sira nia vida halo politika para moris e ami sei ajuda tan ita boot sira para ita boot sira ba ukun karik, uza ami nia kosar been hotu, tamba ne’e maka hahu oin ba oin reprejenta kolega emprejariu Timor laran tomak, apelu ba maluk emprejariu hotu-hotu atu hahu oin ba oin, ita boot sira lalika fo ona kontribuisaun ba partidu hotu-hotu, tamba se ita boot sira fo, ita boot sira nia fatin mak iha Becora, maibe sira nia fatin maka iha Palasiu do Governu ho fatin selu-seluk tan,” deklara Rui Castro.
Iha parte seluk Agustinho Gomes hateten, ida ne’e akontese tamba laiha sosializasaun kona ba lei ne’ebe bandu emprejarius Timor oan atu oferese orsamentu ba Partidus Politikus
Reprejetante emprejariu Timor oan Jorge Sarano hateten, osan ne’ebe sira oferese ba Partidu CNRT la reprejenta kompanias, maibe nu’udar amigus, iha parte seluk Rui Castro apela ba emrejariu sira iha teritoriu nasional atu labele fo apoiu orsamentu ba kualker partidu politiku hodi bele fasilita kampania eleisaun Parlamentar.
Informasaun ida ne’e fo sai husi Jorge Serano nu’udar reprejetante emprejariu Timor oan, relasiona ho orsamentu ne’ebe sira oferes ba partiu CNRT, liu husi angariasaun fundus foin lalais ne’e hodi hamosu polimika tamba hetan reasaun maka’as husi deputadu bancada PUN no Prezidenti Comisaun Nasional da Eleisoens (CNE).
“Foin dadauk ne’e CNRT halo jantar komprensesasaun ho amingu sira ne’e katak, ami fo sai ba publiku, ami la fo osan enome de empreja, ami fo enome pesoal hanesan amigu partidu CNRT nian, hanesan mos amigu partidu selu-seluk ne’ebeke durante ne’e ami fo apoiu,” dehan Jorge.
Ho resaun Prezidenti CNE, Rui Castro husu ba atual lideransa instituisaun Komisaun eleitoral atu bele esplika nia pozisaun ba publiku, tamba antes ne’e kazu hanesan mos akontese iha tempu pasadu, maibe la hetan reasaun, ho esperensia hirak ne’e, Rui Castro apela ba imprezariu Timor oan iha 13 distritu atu ba oin labele fo apoiu tan
osanmentu ba kualker partidu politikus hodi fasilita kampania parlamentar.
“Balun halo finsi la halo fundus angariasaun, maibe husu husi oin no husu husi kotuk, husi leten kraik husu hotu e emprejariu sira seidauk publika, tamba ne’e mak ami husu ba politiku nain sira, se bele labele politika sasan sira ne’e, ita boot sira nia vida halo politika para moris e ami sei ajuda tan ita boot sira para ita boot sira ba ukun karik, uza ami nia kosar been hotu, tamba ne’e maka hahu oin ba oin reprejenta kolega emprejariu Timor laran tomak, apelu ba maluk emprejariu hotu-hotu atu hahu oin ba oin, ita boot sira lalika fo ona kontribuisaun ba partidu hotu-hotu, tamba se ita boot sira fo, ita boot sira nia fatin mak iha Becora, maibe sira nia fatin maka iha Palasiu do Governu ho fatin selu-seluk tan,” deklara Rui Castro.
Iha parte seluk Agustinho Gomes hateten, ida ne’e akontese tamba laiha sosializasaun kona ba lei ne’ebe bandu emprejarius Timor oan atu oferese orsamentu ba Partidus Politikus
Kamis, 24 Mei 2012
Horta Iha PD Nia Kotuk, CNRT La Hakfodak
Posting Husi : Josefa Parada
DILI- Sekretariu Jeral Partidu Congresu Nasional Reconstrusaun Timorense (CNRT), Deonisio Babo afirma, maski iha elisaun parlamentar tinan ne’e, Eis Presidenti Republika Jose Ramos Horta hamri’ik iha Partidu Demokratiku (PD) nia kotuk, maibe ba CNRT rasik sei la hakfodak, tanba povu mak sei determina iha elisaun.
“ Hau hanoin ita nia Nasaun Demokratiku, neduni ami la hakfodak, se maun Jose Ramos Horta ba hamrik iha partidu PD nia kotuk, povu mak sei determina iha votasaun,” hateten Sekretariu Jeral Partidu CNRT Deonisio Babo ba STL iha nia sede Bairo Grilus, Dili, Kinta (24/5).
Sekjen CNRT ne’e hatutan, Patidu PD mos patidu ne’ebe nia rasik koinese no respeita tebes, parese maun Jose Ramos Horta nia partidu la iha, neduni halai ba Fretilin la diak, mai CNRT la diak, nia hakarak ba apoio PD, ida ne’e nia Direitu Demokratiku ne’ebe ema hotu respeita.
Entertantu Deputadu husi bankada FRETILIN, Francisco Branco hateten, sidadaun hotu-hotu iha direitu atu opsaun tuir sira nia konsiensia haruka, nebe’e iha sosiedade demokratika ida ne’e laiha ema ruma dehan labele, tanba ida ne’e sidadaun ema ida-idak nian. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (25/5). Jasinta Sequeira/Natalia Moniz
Sekjen CNRT ne’e hatutan, Patidu PD mos patidu ne’ebe nia rasik koinese no respeita tebes, parese maun Jose Ramos Horta nia partidu la iha, neduni halai ba Fretilin la diak, mai CNRT la diak, nia hakarak ba apoio PD, ida ne’e nia Direitu Demokratiku ne’ebe ema hotu respeita.
Entertantu Deputadu husi bankada FRETILIN, Francisco Branco hateten, sidadaun hotu-hotu iha direitu atu opsaun tuir sira nia konsiensia haruka, nebe’e iha sosiedade demokratika ida ne’e laiha ema ruma dehan labele, tanba ida ne’e sidadaun ema ida-idak nian. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (25/5). Jasinta Sequeira/Natalia Moniz
AMP Intrega Relatoriu Tinan 5 Ba TMR
Posting Husi : Josefa Parada
DILI- Governu Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) liu husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ho membru governu tomak, hato’o relatoriu Annual durante tinan lima AMP ukun, ba Prezidente Taur Matan Ruak.
DILI- Governu Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) liu husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ho membru governu tomak, hato’o relatoriu Annual durante tinan lima AMP ukun, ba Prezidente Taur Matan Ruak.
“Ami mos mai intrega relatoriu tinan 5 nebe ministeriu sira halo tiha ona, intrega iha TLDPM ninian, tan ne’e ohin (kinta red) intrega ba prezidente atu bele hare buat nebe mak ami halo ona no seidauk halo, “ dehan PM Xanana ba Jornalista Kinta (24/5), iha palasiu Prezidensial Aitarak Laran.
Xefi governu ne’e hatutan, governu deseiza susesu prezidente nia mandate durante tinan lima no prezidente mos desezu ba membru governu AMP ida-idak no fo susesu ba elisaun tamba iha loron 5 governasaun AMP remata ona.
Xefi governu ne’e hatutan, governu deseiza susesu prezidente nia mandate durante tinan lima no prezidente mos desezu ba membru governu AMP ida-idak no fo susesu ba elisaun tamba iha loron 5 governasaun AMP remata ona.
Iha fatin hanesan Prizidente Taur Matan Ruak hatete, simu relatoriu husi Primeiru Ministru no membru governu tomak, relatoriu tinan lima durante mandatu AMP nebe fo posibilidade ba Prezidente Republika foun hodi hatene no akompaina durante tinan lima governasaun AMP. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (25/5). Timotio Gusmão
Selasa, 22 Mei 2012
Inagurasaun Sede Arquivo no Museu Resistensia Timorense, PM Xanana: “Museu Fatin Rai Memoria No Apre
Posting Husi : Josefa Parada
“ Museum laos loke ohin, ka taka aban, museum ne’e ita nian, arquivo ne’e ita nian. Hau sei husu ba hotu-hotu nafatin, iha karik surat, iha krik fotos, iha karik buat ruma konaba ita nia resistensia, odamatan mak ida ne’e,” hateten PM Xanana, Dominggo (20/5) hafoin akompanha Prezidenti Republika Taur Matan Ruak, Prezidenti Portugal Anibal Cavaco Silva, inklui bainaka seluk husi estranjeiru, inagura Arquivo no Museu Resistensia Timorense.
Tamba ne’e dala ida tan PM Xanana husu ba entidade hotu nebe momentu ne’e, seidauk bele asesu ba edifisiu Arquivo no Museu Resistensia laran, atu lalika laran taridu tamba Museu ne’e sei loke ba publiku hafoin seremonia inagurasaun, ho prezensa katuas ferik sira ohin loron iha ne’e, fo onra bot ba rai doben Timor Leste, ba povu tomak. Tuir ajenda Museu Resistensia sei loke ba publiku iha loron Segunda Feira to’o Sabado ho oras tuku 09:00 to’o 17:30 otl.
Dili-Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, hateten Museu hanesan fatin atu aprende Espiritu sakrifisu nebe funu nain sira hatudu hela ba povu, liu-liu jovem sira, katak antes Timor Leste Ukun A’an, ferik katuas sira uluk halo duni buat ruma ba nasaun foun ne’e.
PM Xanana iha nia deskursu wainhira partisipa iha seremonia inagurasaun Arquivo no Museu Resistensia Timorense, husu ba entidade hotu atu nafatin fo apoiu ba fatin memoria ne’e, tamba fatin ne’e hanesan fatin istoriku ba povu Timor tomak.
“ Museum laos loke ohin, ka taka aban, museum ne’e ita nian, arquivo ne’e ita nian. Hau sei husu ba hotu-hotu nafatin, iha karik surat, iha krik fotos, iha karik buat ruma konaba ita nia resistensia, odamatan mak ida ne’e,” hateten PM Xanana, Dominggo (20/5) hafoin akompanha Prezidenti Republika Taur Matan Ruak, Prezidenti Portugal Anibal Cavaco Silva, inklui bainaka seluk husi estranjeiru, inagura Arquivo no Museu Resistensia Timorense.
Tamba ne’e dala ida tan PM Xanana husu ba entidade hotu nebe momentu ne’e, seidauk bele asesu ba edifisiu Arquivo no Museu Resistensia laran, atu lalika laran taridu tamba Museu ne’e sei loke ba publiku hafoin seremonia inagurasaun, ho prezensa katuas ferik sira ohin loron iha ne’e, fo onra bot ba rai doben Timor Leste, ba povu tomak. Tuir ajenda Museu Resistensia sei loke ba publiku iha loron Segunda Feira to’o Sabado ho oras tuku 09:00 to’o 17:30 otl.
Museu da Resistensia ne’e mos sei rai dokumentus hamutuk rihun atus ida, husi dokumentus Resistensia Timor nian. Dokumentus hirak ne’e kompostu husi Fotografia, livru, inklui dokumentus digital hanesan video balun. Arquivo nebe rai iha Museu laran maka hanesan kilat, pistol, farda, radio bo’ot no ki’ik, Estatua, no dokumentus inklui fotografia seluk. Iha museu laran mos rai arkitektu fatin subar PM Xanana.
Hafoin seremonia inagurasaun konvidadus hotu nebe marka prezensa iha seremonia ne’e, delegasaun sira husi Republika Portugeza, Indonezia, Nova Zelandia, no Australia, inklui membru governu no deputadu sira hetan oportunidade atu vizita Arquivo no museu laran. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Segunda (21/5). Josefa Parada/Prizaldo Almeida
TMR Vitoria Povu TL Tomak
Posting Husi : Josefa Parada
DILI- Prezidente Republika Demokratika de Timor Leste, Taur Matan Ruak sei sai Prezidente ida ne’ebe diak ba povu Timor Leste liu husi hatudu dedikasaun tomak no iha komprimisu atu hadia rai ne'e. Tamba TMR maka vitoria ba povu Timor Leste tomak.
"TMR sei sai prezidente ida ne'ebe diak ba povu TL, ema ne'ebe iha didikasaun tomak iha komprimisu atu hadia rai ne'e," dehan Deonisio ba STL iha Tasi Tolu depois remata serimonia espesial Tomada de Pose Prezidente foun Taur Matan Ruak, Sabado (19/5).
Entretantu tuir Deputadu Inacio Freitas Moreira husi Bankada FRETILIN hateten katak loron ohin loron istoriku tamba lalaok demokrasia apezar iha difersensia ideias politika maibe estadu ida ne’e tenki metin lao ba oin. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Segunda (21/5). Jaime do Rosario
DILI- Prezidente Republika Demokratika de Timor Leste, Taur Matan Ruak sei sai Prezidente ida ne’ebe diak ba povu Timor Leste liu husi hatudu dedikasaun tomak no iha komprimisu atu hadia rai ne'e. Tamba TMR maka vitoria ba povu Timor Leste tomak.
Tuir Sekretariu Jeral Partidu CNRT, Deonisio Babo orgulhu tebes hanesan ema ne'ebe partisipa hotu iha kampana Taur Matan Ruak nian, povu Timor Leste mos hili la sala tamba iha buat tolu maka iha TMR hanesan TMR ne'e ema ida abut metin iha istoria, iha kapasidade atu jere instituisaun estadu nian no iha vizaun ba oin.
"TMR sei sai prezidente ida ne'ebe diak ba povu TL, ema ne'ebe iha didikasaun tomak iha komprimisu atu hadia rai ne'e," dehan Deonisio ba STL iha Tasi Tolu depois remata serimonia espesial Tomada de Pose Prezidente foun Taur Matan Ruak, Sabado (19/5).
Entretantu tuir Deputadu Inacio Freitas Moreira husi Bankada FRETILIN hateten katak loron ohin loron istoriku tamba lalaok demokrasia apezar iha difersensia ideias politika maibe estadu ida ne’e tenki metin lao ba oin. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Segunda (21/5). Jaime do Rosario
Kamis, 17 Mei 2012
FERNANDA BORGES UZA GOPAC HODI HALO SENSASI POLITIKA
Dili. Liu husi
konferensia da Imprensa nebe fo sai iha notisia TVTL iha loron 17 Maio 2012
(notisia kalan), Presidente GOPAC (Global Organization of Parliamentarians
Against Corruption) TIMOR-LESTE) Sra. Fernanda Borges husu investigasaun ba
CAC, Ministeriu Publiko no mos CNE atu halo investigasaun ba osan nebe partidu
CNRT halibur durante aktividade malam dana/Fundraising iha Merkadu lama.
Presidente ne’e mos husu ba Tribunal Rekursu atu taka tiha lai Konta Bankaria
Partidu CNRT nian.
Presidente
Partidu PUN ne’e argumenta katak, bele akontese osan nebe kompanha sira halo
donativo ba Partidu CNRT hanesan osan povu nian.
Wainhira
husu opiniuan ba Militante ida Partidu CNRT nian Sr. Jose hateten katak, Sra.
Fernanda Borges uza instituisaun GOPAC nia naran hodi halo sensasi Politika
ida.
“Ita hotu
hatene katak Laos foin Partidu CNRT mak halo aktividade malam dana/fundraising ne’e,
halo ona husi Partidu FRETILIN iha tinan kotuk. Nusa mak Sra. Deputada la
kestiona konaba FRETILIN nian, kestiona deit mak CNRT nian. Keta halo ida ne’e
mak ita hanaran sensasi politika ne’e karik, hakarak uja naran sira ne’e para
depois mai iha publiko fo sai informasaun ho objetivo ida atu buka afavor ba
nia partidu karik”.
Militante
CNRT ne’e mos hatutan liu tan katak, problema ne’e tamba nia mos Presidente
Partidu PUN Nian ida nebe mos agora registradu hela iha CNE no atu ba halo
kampanha ba Eleisaun Parlamentar nian. Ida ne’e mak mosu duvida iha ne’e,
koalia ba mai, bobar ba mai tiha ba Lei Partidu politiko, koalia tiha fali
Kontratu no buat seluk tan hanesan fali nia ema ida independente ida ka ou
instititusiaun seluk ruma, afinal Presidente partidu ida nebe agora atu lakon
dadaun ona ne’e.
“Publiko
hatene, Partidu CNRT partidu ida nebe forte no iha ona abut metin iha Teritorio
tomak, agora ho halibur osan milloes 2 resin ne’e para atu ajuda liu tan
partidu nia aktividades sira. Dala ruma komu hanoin dehan sira nia Partidu
komesa atu lakon ona nia ezistensia, entaun sai ba publiko halo deit ona
sensasi, para kapta simpatia oan ida ba nia Partidu rasik”. (JC)
Movimentu Libertasaun: Ami apoio maun Xanana ba Primeiru Ministru
Dili. Wainhira
dada lia ho Koordenador Geral organizasaun Movimentu Libertasaun Sr. Acacio
Maubere Soares iha nia knaar fatin hateten katak “Ami apoio maun Xanana Gusmao
atu ba Primeiru Ministru (PM) ba periodu ida tan mak 2012 – 2017.
Koordenador
Geral ne’e hateten katak laiha dalan seluk ba ami, dalan mak ne’e Apoio maun
Xanana Gusmao ba Primeiru ministru V Governu konstitusional. Nia hatutan liu
tan katak hamutuk ho Maun Xanana mak sei bele lori dezenvolvimentu ba rai no
povo ida ne’e.
“Ita
hotu hare no akompanha maun Xanana nia mehi no nia programa, mehi ida nebe nia
iha desde uluk kedas, desde uluk sei iha rezistensia nia laran. Mehi katak povu
Timor Leste sei hetan moris diak iha loron ruma”.
Koordenador
ne’e hatutan liu tan katak ukun an tinan 10 ne’e ita bele konsidera hanesan
faze hari fundasaun nasaun nian. Maski buat barak lao tiha ona iha Governasaun
AMP iha Maun Xanana nia Lideransa mais mudansa ida nebe tarde tamba tenke preokupa
ho problemas oin-oin nebe mosu iha ita nia rain, ida nebe obriga atensaun
masimu governu ne’e nian. Tambe ne’e ami hanoin katak ho tinan 5 mai oin, maun
Xanana tenke sai PM para dudu lalais dezenvolvimentu ida nebe ita hotu hakarak
ba povu no nasaun ida ne’e.
Wainhira
husu konaba iha karik posibilidade atu Partidu CNRT hetan votus maioria absoluta
iha Eleisaun Parlamentar, Koordenador ne’e haktuir tan katak “target mak ida
ne’e duni, CNRT sei manan maioria iha eleisaun parlamentar, mais se laheten maioria
karik diak liu buka deit partidu kiik ida para halo koligasaun nune’e bele
asegura maioria iha Parlamentu para lori realiza planu Estrategiku nebe nia
lori lao haleu Timor Leste.
“Tempu
mak periodu ida ne’e 2012-2017. Tamba maun Xanana uluk preokupa ho problema
nasaun nian barak iha tinan 5 kotuk, no agora mak tempu diak atu konsentra diak
liu tan para dudu lalais dezenvolvimentu ida nebe Povu no Nasaun hein hela. Tamba
ne’e mak ho determinasaun tomak ami hamriik para suporta maun Xanana ba PM. (JC)
Selasa, 15 Mei 2012
Elisaun Parlamentar, CNRT Fiar Sei Hetan kadeira 45 Iha PN
Posting Husi : Josefa Parada
DILI- Partidu Congresu Nasional Rekontrusaun de Timorense (CNRT) fiar a’an metin katak, sei hetan kadeira 45 iha Parlamentu Nasional, iha elisaun Parlamentar tinan ne’e.
DILI- Partidu Congresu Nasional Rekontrusaun de Timorense (CNRT) fiar a’an metin katak, sei hetan kadeira 45 iha Parlamentu Nasional, iha elisaun Parlamentar tinan ne’e.
“Tuir ami nia hanoin katak, elisaun parlamentar tinan ida ne’e ami fiar a’an sei hetan kadeira 45 iha parlamentu, ida ne’e mak ami CNRT ninia programa atu bele ejekuta Planu Estratejiku Dezemvolvimentu Nasional, CNRT hakarak manan maioria hodi bele implementa planu ne’e,” hateten Deputadu husi bankada CNRT Arão Noe ba STL iha uma fukun PN Segunda (14/5).
Deputadu ne’e hatutan, sira fiar katak maski partidu barak, maibe povu hatene sira atu hili los partidu nebe’e, desizaun iha povu nia liman. Tanba ne’e, sira fiar povu sei hili partidu CNRT.
Deputadu husi bankada FRETILIN Francisco Branco hateten, iha elisaun parlamentar tinan ne’e partidu FRETILIN rasik sei aumenta tan kadeira iha parlamentu, tanba sira hare ba rezutadu iha elisaun Presidensial primeiru volta, segunda volta, nomos iha elisaun direita ba lideransa partidu ninia. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (15/5). Jasinta Sequeira
Deputadu ne’e hatutan, sira fiar katak maski partidu barak, maibe povu hatene sira atu hili los partidu nebe’e, desizaun iha povu nia liman. Tanba ne’e, sira fiar povu sei hili partidu CNRT.
Deputadu husi bankada FRETILIN Francisco Branco hateten, iha elisaun parlamentar tinan ne’e partidu FRETILIN rasik sei aumenta tan kadeira iha parlamentu, tanba sira hare ba rezutadu iha elisaun Presidensial primeiru volta, segunda volta, nomos iha elisaun direita ba lideransa partidu ninia. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (15/5). Jasinta Sequeira
Debate Lei Rai, FRETILIN Walk Out, CNRT La Walk Out
Posting Husi : Josefa Parada
DILI- Representante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN) husi Bankada FRETILIN Walk Out ka kontra debate lei ba rai. Maibe husi Bankada CNRT konsidera lei ne’e importante atu debate no diskusaun tamba lei rai ne’e favorese no asegura povu ki’ik nia dereitu.
DILI- Representante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN) husi Bankada FRETILIN Walk Out ka kontra debate lei ba rai. Maibe husi Bankada CNRT konsidera lei ne’e importante atu debate no diskusaun tamba lei rai ne’e favorese no asegura povu ki’ik nia dereitu.
Vice Bankada FRETILIN, Deputadu Francisco Miranda Branco hateten Lei Rai ne’e desde prinsipiu Bankada FRETILIN kontra tamba iha lei expropriesaun governu iha poder bo’ot atu hasai rai husi povu, bainhira nia hare katak desenvolvimentu ne’ebe sei liu husi komunidade rai ne’e importante, maibe importante ne’e laiha vida propia.
“Ami hare katak hanesan ne’e ita loke dalan para iha abuzu halo expropriesaun ba rai povu nian, sei mai aprova deit lei hanesan ne’e entaun ami nia xefi bankada iha reuniaun bankada fo tena ami nia pozisaun katak ami sei la partisipa,” dehan Branco ba STL iha edifisiu Parlamentu Nasional (PN), Segunda (14/5).
Alende ida ne’e dehan Branco tan katak FRETILIN nia pozisaun atu debate lei seluk hanesan lei anti korrupsaun, lei memoria instituisional ho lei pensaun vitilisia, FRETILIN sei kontribui ba halo alterasaun. Maibe konaba lei rai ne’e FRETILIN nia pozisaun klaru tena.
Iha tempu hanesan, Deputada Carmelita Caetano Moniz husi Bankada CNRT hateten pozisaun Bankada CNRT nian sei la Walk Out. Maibe dehan Carmelita sei forum debate no vota hodi halo komfirmasaun ba veto politika ida ne’ebe Prezidente halo. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (15/5). Jaime do Rosario
“Ami hare katak hanesan ne’e ita loke dalan para iha abuzu halo expropriesaun ba rai povu nian, sei mai aprova deit lei hanesan ne’e entaun ami nia xefi bankada iha reuniaun bankada fo tena ami nia pozisaun katak ami sei la partisipa,” dehan Branco ba STL iha edifisiu Parlamentu Nasional (PN), Segunda (14/5).
Alende ida ne’e dehan Branco tan katak FRETILIN nia pozisaun atu debate lei seluk hanesan lei anti korrupsaun, lei memoria instituisional ho lei pensaun vitilisia, FRETILIN sei kontribui ba halo alterasaun. Maibe konaba lei rai ne’e FRETILIN nia pozisaun klaru tena.
Iha tempu hanesan, Deputada Carmelita Caetano Moniz husi Bankada CNRT hateten pozisaun Bankada CNRT nian sei la Walk Out. Maibe dehan Carmelita sei forum debate no vota hodi halo komfirmasaun ba veto politika ida ne’ebe Prezidente halo. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (15/5). Jaime do Rosario
Legislativas de 07 de julho disputadas por 21 partidos e coligações
Díli, 14 mai
(Lusa) - A Comissão Nacional de Eleições (CNE) de Timor-Leste apresentou hoje,
em comunicado, uma lista de 21 partidos e coligações que vão disputar as
eleições legislativas marcadas para 07 de julho.
Na sexta-feira terminou o prazo para entrega de listas de candidaturas de partidos às legislativas timorenses.
De acordo com a CNE, que realizou o sorteio da posição dos boletins de voto no sábado, é a seguinte a lista de partidos que se apresenta às eleições de 07 de julho:
1 - União Democrática Timorense
2 - Partido Republicano
3 - Partido de Desenvolvimento Nacional
4 - Aliança Democrática (Kota/Trabalhista)
5 - Partido da Unidade Nacional
6 - Partido Democrático
7 - Partido Timorense Democrático
8 - Partido Social Democrata
9 - Frente-Mudança
10 - KHUNTO
11 - Conselho Nacional da Reconstrução de Timor-Leste12 - Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente13 - Partido do Desenvolvimento Popular
14 - Coligação Bloco Proclamador (PMD/Parentil)
15 - Associação Social Democrata Timorense
16 - Partido Socialista Timorense
17 - Partido Democrático Cristão
18 - Partido Democrático Liberal
19 - Associação Popular Monárquica Timorense
20 - Unidade Nacional da Resistência Timorense
21 - Coligação PLPA/PDTT
MSE.
Lusa/Fim
Na sexta-feira terminou o prazo para entrega de listas de candidaturas de partidos às legislativas timorenses.
De acordo com a CNE, que realizou o sorteio da posição dos boletins de voto no sábado, é a seguinte a lista de partidos que se apresenta às eleições de 07 de julho:
1 - União Democrática Timorense
2 - Partido Republicano
3 - Partido de Desenvolvimento Nacional
4 - Aliança Democrática (Kota/Trabalhista)
5 - Partido da Unidade Nacional
6 - Partido Democrático
7 - Partido Timorense Democrático
8 - Partido Social Democrata
9 - Frente-Mudança
10 - KHUNTO
11 - Conselho Nacional da Reconstrução de Timor-Leste12 - Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente13 - Partido do Desenvolvimento Popular
14 - Coligação Bloco Proclamador (PMD/Parentil)
15 - Associação Social Democrata Timorense
16 - Partido Socialista Timorense
17 - Partido Democrático Cristão
18 - Partido Democrático Liberal
19 - Associação Popular Monárquica Timorense
20 - Unidade Nacional da Resistência Timorense
21 - Coligação PLPA/PDTT
MSE.
Lusa/Fim
Ten-year anniversary and more than ten billion in Petroleum Fund marks new milestone for Gusmão Government’s good governance structures in management of Petroleum Sector
The Secretary of State for the Council of
Ministers and
Official Spokesperson for the Government
of Timor-Leste
Díli, May 7, 2012
Ten-year anniversary and more than ten
billion in Petroleum Fund marks new milestone for Gusmão Government’s good
governance structures in management of Petroleum Sector
As the Gusmão Government ends its first mandate
and the nation celebrates the ten-year anniversary of the restoration of
independence, Timor-Leste is in its best position ever for continued sustained
development with US $10.54 billion in the Petroleum Fund as of the end
of April 2012.
While research tells us it takes 20-40 years for
basic government statebuilding transformations in post conflict nations,
Timor-Leste has been lauded for defying this statistic by fast tracking the
establishment of best practice institutions, systems and mechanisms to manage
the petroleum sector.
The Gusmão Government has increased revenues from
oil and gas through wise diversification investment strategies and comprehensive
tax audits on resource companies, and the sector continues to be effectively
managed by an active independent regulator, the National Petroleum Authority
(ANP). The independent operation of the ANP, without interference, is critically
important to separate any future politicization of resource management
conforming to international best practice.
Despite being criticized for expansionary fiscal
and social policies, the results of the Petroleum Fund prove that the Gusmão
Government has been fiscally responsible while using the fund responsibly to
accelerate economic and social development. Poverty has been substantially
reduced, last recorded at a 9% decrease, core infrastructure like electricity
has been built and communities have been included in statebuilding though
innovative consultative development funding. The Gusmão Government has been
praised for the extent of its formal safety net programs, unique among
low-income countries, with around 13% of the non-oil GDP devoted to public
transfers in 2010.
The result of the Petroleum Fund performance
proves that the Gusmão Government has managed petroleum wealth through new good
governance institutions and with world’s best practice mechanisms.
Secretary of State Ágio Pereira noted, “The
performance of the Petroleum Fund is an outstanding result which should give the
People of Timor-Leste confidence that their resource wealth is being managed
wisely and budget spending is being prudently balanced. The entire Civil Service
across Ministries and institutions involved in the Petroleum Sector should be
congratulated for this result and we applaud them for their dedication and
commitment to safeguard the resources and wealth of the nation.”
Sabtu, 12 Mei 2012
Eis Bupati Suai Rui Lopez, Fo Sai Segredu XANANA
Friday, 11 May 2012 13:00
Written by Pedro Delfin
Deklara Lopez.
Uluk hau rasik mak lakoni Ukun An, hodi hamutuk ho Militar Indonesia halo funu
kontra maluk sira ne’eebé hakarak ukun an, hodi tiru malu ho FALINTIL iha
Ailaran, maibe too ikus bainhira hasoru malu ho Maun Xanana, hodi ko’alia ho
nia, hau (Xanana) nudar Timor Oan ida, hamutuk ho maluk sira ne’ebé deklara ona
hakarak ukun an luta ba ukun rasik an, no ukun an ida ne’e la’os ba hau ho maluk
sira ne’ebé mak hakarak ukun an ne’e deit, maibe ukun an ida ne’e merese duni ba
rai ida ne’e, no direitu duni ba povu ida ne’e atu hetan.
Povu ida ne’ebé Maun Xanana Temi iha Momentu ne’ebá, la’os deit mak povu lubuk oan ida ne’e mak antes ona hakarak ukun an, maibe povu Timor Tomak, la haree ba rasa no kor (etniku), lahere ba grupu no idividu, laharee ba partidu politiku ne’ebé diferenti ideia no ideologia, maibe povu Timor Oan hotu, ne’ebé moris iha rai ida ne’e, ran fakar iha rai ida ne’e, ne’ebé hatene no koinese kultura no identidade ni-nian rasik (Kultura no Identidade Timor). Haktuir Lopez.
Hasoru Xanana
hanesan hetan osan mean, tanba ho lia fuan sira ne’ebé nia hatoo mai hau iha
momentu ne’ebá konsege muda hau nia hanoin ho laran tomak, hodi ohin loron hau
bele hamrik nafatin iha rai ida ne’e hanesan Timor Oan ne’ebé liha
diskriminasaun no tratamentu aat ne’ebé hatun hau nia dignidade, onra ho hakoak
no domin roha lakotu ba Maun Xanana, tanba nia ema ida ne’ebé muda hau nia
hanoin, no ema ida ne’ebé mak salva hau bainhira kuandu Militar Indonesia buka
atu oho hau. Haktuir Lopez.
Buat sira ne’e
hotu Maun Xanana halo iha situasaun difisil no pregozo nia laran, tanba momentu
hasoru malu premeiru, hau sei nudar Timor Oan ida ne’ebé lakohi Timor Ukun An,
no bainhira Nia salva hau iha nafatin situasaun difisil, maske nia rasik iha
situasaun difisil, tanba sei iha Komarka Cipinan Laran, maibe nia haruka
mensajem liu husi karta mai hau, hodi haruka hau tenki sai husi Timor ba
Indonézia, no bainhira too iha Indonézia, Maun Xanana Rasik mak fo osan ba hau
hodi halai sai ba liur.
Tanba ne’e
hakarak deklara ba maluk sira hotu katak, hau nafatin ho firmi hodi fo apoiu ba
Maun Xanana, ho Partidu CNRT tanba, hamutuk ho Maun Xanana no CNRT mak Timor
Hetan Independensia, no agora ohin ba oin, so hamutuk ho Maun Xanana no Partidu
CNRT mak bele lori no dezemvolve Timor ba oin ho diak liu.
Aproveita
oportunidade ne’e Eis Bupati Suai ne’e, fo nia deklaraun hodi husu Deskulpa ba
povu no rai ida ne’e, tanba uluk halo ona politik sala hodi kontra maluk sira
nia vontade politika. Deklara Lopez, no husu ba Povu Timor Leste hotu, atu iha
Eleisaun Jeral Parlamentar 07 de Juilu 2012 mai, lalika duvidas hodi fo votu
konfiansa ba Maun Xanana nudar Prezidenti Partidu CNRT no Partidu CNRT mak nudar
partidu Dezemvolvimentu hodi lori Timor Leste ba Oin.
Iha fatin
hanesan Marcelino de Jesus hateten, Partidu CNRT la’os partidu ne’ebe foun tamba
lori CNRT mak ohin loron ita moris hakmatek, tamba ne’e iha Eleisaun Jeral
Parlamentar mai, ami sei fiar nafatin CRNT atu bele lori Dezenvolvimentu ba rai
ida ne’e.
“alende ne’e
Partidu CNRT ho Lideransa Maun Boot Xanana, lori duni moris diak, paz no
stabilidade ba povu, hanesan ezemplu boot ida ne’ebé hatudu tiha ona ba Povu
Timor leste no Komunidade Internasional mak relasaun diak entre Povo no Estadu
Timor Leste ho Povu no nasaun (Estadu) funu maluk Indesia.
Iha programa
konsolidasaun ne’e, maske povu, militante no simpatizante Partidu CNRT iha area
Fomentu I & II, hatudu (espresa) sira nia laran hirus hasoru komisaun
organizadora, tanba la fo infomasaun ho lolos konaba programa konsolidasaun
Partidu CNRT, tanba Fomentu I & II nudar mos baze ida ba Partidu CNRT ne’ebé
hatudu ona Vitoria iha Eleisaun Parlamentar 2007, no garante sei kontinua
manantan iha Eleisaun Jeral Parlamentar Fulan Oin (07 Juñu).
Ami kontenti ho
onra boot tebes, tanba hetan visita husi Maun Boot Xanana ne’ebé durante ami
sepre hein hela deit, maibe ami senti triste no hirus makas ba komisaun
organizadora, tanba simu Maun Boot Xanana ne’ebé nudar Osan Mean ba Povu no
nasaun Timor Leste, iha mota laran ho kondisaun ne’e mak simplis liu, no ami mos
promete katak, iha futuru mai kuandu iha planu no programa hanesan, ami sei
kordena no organiza, maske ladiak liu, maibe garante mos katak sei la at liu
fali husi preparasaun ida ne’e, maibe garante kondisaun ne’ebé mak hetan
partisipasaun reprezentativu husi komunidade sira, hodi rona informasaun no
programa partidu CNRT nian, ne’ebé sei hatoo rasik husi Maun Xanana. Ekspresa
Marcelino.
Jumat, 11 Mei 2012
CNRT Rejeita Alterasaun Lei Eleitoral Tamba Kontra Lei Travao
Dionisio Babo esplika, polemika sistema votasaun iha ida-idak nia fatin ne’ebe hatoo husi politikus no deputadu balun iha Parlamentu Nasional nee lalos tamba sistema ida implementa iha eleisaun prezidensial nee diak no kapas teb-tebes.
Maski alterasaun lei refere pasa, CNRT fiar katak wainhira lori ba Tribunal do Recurso, sei la hetan aprovasaun tamba kontra ona lei travao nian.
“Kuandu altera lei nee sei implika aumentu orsamentu estadu nian provolta US$ 6 miloens, nee kontra lei travao nian artigu 64 ou 69, entaun se implikasaun ba despeza estadu nian, nee orsida ba tribunal mos bele deklara inkonstituisnal tamba tuir los lei nee halo mudansa kuandu fo vantazem ba estadu, se nia implika fali orsamentu foun fali nee labele tamba nee sai ona husi orsamentu ne’ebe aprova ona, tamba nee mak CNRT la aseita,” hateten Dionisio Babo ba jornalista sira iha Palacio do Governo, Tersa (8/5).
Tamba nee, Dionisio Babo deklara katak nia la konkorda ho statementu Prezidenti Parlamentu Nasional Fernando de Aaujo “La Sama” ne’ebe lamenta ho hahalok deputadu bankada CNRT ne’ebe abondona ona Parlamentu Nasional durante semana tolu.
Nia epslika, CNRT la abandona bankada, CNRT iha obsesaun ba alterasaun lei eleitoral tamba razaun bar-barak hatetenona, permeiru ema hatene katak sei STAE ka CNE rasik sira ladun iha konkordansia karik halo alterasaun ruma sei halo mudansa boot ba operasional sira nia iha kampu. Segundu, CNRT la konkorda tamba lei nee naton ona,pas ona, soke momentu kuandu halo eleisaun prezidensial emala vota barak tamba laiha aktualizasaun baze de dadus ba votantes sira.
“Ita hatene katak ita nia ema barak iha liur, Australia, Portugal, Indonesia, Inglatera no Irlandia sira hotu iha kartaun rejistu maibe sira la ba vota. Depois ita labele hateten iha eleisaun prezidensial segundu ronde ema barak la ba vota tamba barak ne’ebe uluk vota ba primeira ronde nia kandidatu la avansa ona, entaun sira mos laba vota,” nia hateten.
Tamba nee, ho preokupsaun hirak nee, STAE komesa halo ona aktualizasaun baze de dadus atu identifika buat hirak nee. Laos nee deit, STAE mos sei aumenta tan sentru votasaun atu nunee ema barak bele ba vota.
“Kuadrus teknika STAE prontu ona, agora muda entaun bele muda sistema traballu iha terenu, nee todan liu tan ba STAE, seluk mos ita muda lei nee mos implika ba orsamentu. Maski pasa mos kontra lei travao, ba tribunal sei deklara inskonstituinal lakon tempu deit,” nia hateten
Dionisio Babo hatutan, CNRT aseita nafatin sistema nebe agora lao, tamba sistema nee diak ona, soke ema sedauk abituadu.
“Aban bairua se nu kazu ita iha ona sistem digital hanesan malae sira nia rai, sistema digital atu vota iha nebe deit sira iha kartaun ho barcode, ita sedauk iha. Seluk tan para labele iha deskonfia malu dehan balu vota ona iha nee, tamba vota naran deit entaun lori ema nakoku tau iha kamioneta ba vota tan fatin seluk. Ne’ebe diak liu fila ba nia hela fatin, loron ferias tan ba hamutuk familia ba vota,” nia hateten.
Nia kontinua, maski votantes sira halo mudansa ba nia kartaun eleitoral, impaktu mos sei mosu wainhira porezemplu ema nee husi Iliomar tamba hakarak vota deit iha Dili nia muda kartaun, entaun iha eleisaun komunitaria nia labele vota tan iha Iliomar tamba kuandu hakarak ba vota tenki muda fali kartaun eleitoral.
Tamba nee, Dionisio babo husu ba povu atu lalika preokupa no tuir opiniaun politikus ida ka rua nian, porke povu barak mos kontenti ho buat nee tamba vota iha fatin, sura iha fatin, demokrasialiu no tranparensia teb-tebes.
“Povu lalika panik no rona kritika deputadu ka politikus sira sobre kestaun nee, tamba CNRT halo ida nee tamba hakarak rona interese povu nunee bele lori dezemvolvimentu ba povu. Foin lalais eleisaun prezidensial mos ita hetan gava husi mundu barak tamba seguransa lao kapas no laiha problema, ne’ebe vota iha ida-idak nia fatin diak liu tan, no laiha probelma,” nia hateten.
Kona ba lista kandidatu parlamentu nasional, Dionisio Babo informa katak CNRT prepara ona lista kompletu no sei hatama iha 11 Maiu.
“Lista bele dehan CNRT nia lista hotu ona, lista nee bazeia ba dezisaun konferensia nasional, distritu sira hatama, depois PN verifika, halo analiza hatoo ba prezidenti partidu hodi halo dezisaun final, ne’ebe kandidatu sira nee tuir proporsionalidade no profesional kandidatu nian,” dehan Dionisio Babo.
Selasa, 08 Mei 2012
Elisaun Parlamentar CNRT Sei Manan Iha Distritu 8
Elisaun Parlamentar CNRT Sei Manan Iha Distritu 8
Posting Husi : Josefa Parada
DILI-Maske Iha elisaun Parlamentar 2007, Partidu Congresu Nasional Rekonstrusaun Timor (CNRT) manan iha distritu lima, maibe ba tinan ida ne’e partidu CNRT fiar a’an sei manan iha distritu 8.
“Hau labele halo espikulasaun, maibe hau bele dehan katak, posetivu konsolidasaun partidu nian iha tinan lima nia laran hatudu posetivu teb-tebes, iha parte balun ami fiar katak, CNRT sei manan tan iha parte balun nebe’e seidauk manan iha 2007,” hateten Deputadu husi bankada CNRT Aderito Hugo ba STL iha uma fukun PN Tersa (8/5).
Distritu nebe sira fiar sei manan maka Suai,Ermera, Aileu, Ainaro, Same, seitor leste, iha Distritu Viqueque, Baucau no lospalos. Realidade nebe sira hare liu husi pratika no konsolidasaun povu nebe’e fo fiar ba programa CNRT.
Deputadu Joaquim Amaral husi bankada FRETILIN afirma, Komparasaun sira ne’e bazeia ba criteria no rezultadu elisaun direita, nomos rezultadu Presidensial primeiru no segunda ronde, ida ne’e bele sai hanesan criteria atu bele distribui fo reprejentasaun ba iha kada distritu atu bele hatama nia kandidatura. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (9/5). Jasinta Sequeira
Posting Husi : Josefa Parada
DILI-Maske Iha elisaun Parlamentar 2007, Partidu Congresu Nasional Rekonstrusaun Timor (CNRT) manan iha distritu lima, maibe ba tinan ida ne’e partidu CNRT fiar a’an sei manan iha distritu 8.
“Hau labele halo espikulasaun, maibe hau bele dehan katak, posetivu konsolidasaun partidu nian iha tinan lima nia laran hatudu posetivu teb-tebes, iha parte balun ami fiar katak, CNRT sei manan tan iha parte balun nebe’e seidauk manan iha 2007,” hateten Deputadu husi bankada CNRT Aderito Hugo ba STL iha uma fukun PN Tersa (8/5).
Distritu nebe sira fiar sei manan maka Suai,Ermera, Aileu, Ainaro, Same, seitor leste, iha Distritu Viqueque, Baucau no lospalos. Realidade nebe sira hare liu husi pratika no konsolidasaun povu nebe’e fo fiar ba programa CNRT.
Deputadu Joaquim Amaral husi bankada FRETILIN afirma, Komparasaun sira ne’e bazeia ba criteria no rezultadu elisaun direita, nomos rezultadu Presidensial primeiru no segunda ronde, ida ne’e bele sai hanesan criteria atu bele distribui fo reprejentasaun ba iha kada distritu atu bele hatama nia kandidatura. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (9/5). Jasinta Sequeira
Minggu, 06 Mei 2012
PM Xanana Inagura Stadium Municipal
“Ita nia kampo ne’e ninia du’ut sai ona standr mundial nian, maibe presiza hadia nia tuur fatin hodi ema barak mai asiste jogu ruma iha stadium ne’e,”dehan PM Xanana iha serimonia inagurasau Sesta, (27/4).
Iha okaziuan ne’e mos PM Xanana husu atu orsamentu rehabilitasaun stadium no halo stadium iha Distritu hein uitoan lai. Tuir PM Xanana buat botu tenki lao neneik. Tuir planu Sekertairu Estadu Juventude Desportu governu sei halo stadium iha distritu 12 nia laran.
“Hau dehan para lai, ita halo uluk ida lai. Bainhira iha distritu sira komesa kria klubu hodi nune ita bele hahu ho kompetisaun. Agora dadaun ba oin ita tenki halo kopetisaun lai. Ita hatene katak foin dadauk ita nia ekipa sira ba rai liur lakon los tamba sira sala. Formasaun jogador ne’e tenki hahu husi ki’ik,”Dehan PM Xanana.
Iha oportunidade ne’e PM Xanan husu ba Camara Comersiu atu organiza didiak devere sosila hodi apoi ba desportu. Tuir observasaun hare ba idade nasaun TL foin uku-an ho stadium mak iha bele ona atu hakat ba oin, maibe presiza hadia lampu stadium nian tamba iha kalan lampu ninia naromak halo lalatak mosu fali.
Iha inagurasaun ne’e halo mos jogu amizade entre ekipa governasuan AMP kontra F-FDTL. PMN Xanana hanesan baliza husi ekipa governu no Major General Lere Anan Timor hanesan defeza. Husi jogu ne’e ekipa F-FDTL sai vesador ho valor 2-0.
Sabtu, 05 Mei 2012
PRESIDENTE ELEITU BELE SAI REFERENSIA
PRESIDENTE ELEITU BELE SAI REFERENSIA
BA POVU IHA ELEISAUN PARLAMENTAR
Jose “Lemorai”
Costa
Eleisaun
Presidensial dala tolu ona mak halao iha Timor Leste hafoin de Independesia.
Eleisaun Presidensial ba dala uluk akontese iha 2002 iha nebe povu maioria mak hili
Kayrala Xanana Gusmao sai Presidente da Republika, Eleisaun Presidensial ba
dala rua iha 2007, povu maioria mak hili Ramos Horta sai Presidente da
Republika no ba 2012, povu maioria hili Taur Matan Ruak sai presidente da
Republika. Figura sira nebe povo fo fiar, para alende sira nia kapasidade
lideransa nebe sira hatudu iha tempu luta ba libertasaun to’o faze ukun rasik
an, fator seluk mos tamba sira nia figura nasional no internasional. Hirak ne’e
hotu suporta ka kait malu metin ho influensia, no programa lideransa sira nian
nebe mak lori sira to’o iha topu lideransa nasaun ninian nudar Presidente da
Republika.
Tuir
konstituisaun da Republika, ita iha orgaun soberania 4 mak Presidente da
Republika, Parlamentu Nasional, Governu no mos Judisiariu. Orgaun de soberania
idak-idak hetan knaar tuir konstituisaun no labele interfere orgaun seluk nia
kompetensia. Maibe importante teb-tebes atu orgaun sira ne’e serbisu hamutuk
hodi defende interese nasional ida mak atu hasai povu husi kiak no mukit. Kualker
maneira iha aplikasaun bele apoio ou bele la apoiu desizaun ruma nebe orgaun
seluk foti, mais hotu-hotu ne’e para serve deit interese nasional ida mak povu
nia moris diak.
Iha
esperiensia tinan 10 nudar nasaun no estadu, lalaok eleisaun no kompozisaun lideransa
bele sai referensia ba povu hodi hare oinsa mak orgaun sira ne’e serbisu
hamutuk ou la serbisu hamutuk tuir kompetensia nebe fo ba sira. Iha tinan sira
ne’e nia laran, dala barak orgaun soberania sira defende sira nia pozisaun no
tau as separasaun poder, entaun buat nebe povu hakarak, povu persiza labele lao
ho masimu tamba kestaun idak-idak nian. Tamba ne’e ita persiza tebes
kompozisaun lideransa ida nebe bele toman hodi serbisu hamutuk sem interfere
kompetensia orgaun soberania seluk nian.
Periodu
2012-2017 iha ona hakat ida katak, povu maioria fo ona sira nia konfiansa ba
Taur Matan Ruak hodi sai Presidente da Republika. Serbisu seluk nebe sei tuir
mai nebe todan no susar tebes mak povu nia desizaun atu hili partidu politiko
sira hodi hetan Maioria absluta ou liu husi koligasaun ida nebe bele asegura
maioria iha Parlamentu hodi forma V Governu Konstitusional. Ba ida ne’e sei iha
oportunidade naton ba povu, sei iha fulan 2 ba partidu sira atu prepara an no
ba povu atu fihir didiak, uja sasukat hotu-hotu hodi hare no hili partidu ka
koligasaun ida nebe diak para kaer ukun ba periode tinan 5 nian. Ita la
imagina, partidu nebe sei ba kompete iha eleisaun mak partidu hamutuk 26 mais
balun kala halo tiha koligasaun antes. Mais ne’e hotu kontribui ba Demokrasia
ita nia Rai nian.
Hanesan
mos eleisaun ba Presidente da Republika, Partidu sira sei prepara an didiak,
organiza an, prepara programa hodi tun ba povu hodi hato’o sira nia mehi no
sira nia programa. Povu mak iha direitu no liberdade tomak atu deside se ou
partidu ida nebe tuir sira merese atu ba kaer Governu. Povu tomak iha sasukat
mesak atu hare, no avalia molok nia hola desizaun atu vota ba se. Biar nune’e, buat nebe povu babain hare mak, se
mak lidera partidu ne’e, nia pograma oinsa, nia atitude iha publiku oinsa, nia
maturidade oinsa no seluk tan. Oitoan ka barak sasukat hirak ne’e sei sai
referensia ba povu atu hili sira nia lideransa. Maibe keta hulaha katak sasukat
ida seluk nebe importante mak fator Presidente da Republika eleitu? tamba sa?
1. Baibain
ema dehan katak se Presidente husi partidu seluk Parlamentu no Governu husi
partidu seluk, sei hasoru situasaun susar tebes ida oinsa mak lao hamutuk no
tau oin interese nasional. Ba Timor Leste nia esperiensia, Presidente hamutuk
ho ida ne’e ba dala tolu ona mai husi independente hotu, ne’e sinal katak bele
hatudu sira neutralidade, unidade no espiritu kooperasaun ida makaas. Mais
defisiensia balun nebe akontese iha Governasaun primeiru to’o IV Governu
konstitusional oitoan ka barak hatudu ba povu oinsa sira nia serbisu hamutuk ka
kolaborasaun.
2. Presidente
tuir konstituisaun laiha knaar implementador programa ba Dezenvolvimentu nian.
Ida ne’e kabe ba orgaun ezekutivo ka governu nian. Entaun mudansa ka
dezenvolvimentu ruma nebe sai prioridade ba Presidente Eleitu sei bele realiza
wainhira iha Governu ida nebe bele iha programa pelumenus hanesan, ou entaun
Governu ida nebe bele iha fleksibilidade ba negosiasaun hodi inklui programa
presidente nian iha sira nia programa annual. Agora dadaun ita iha ona presidente
nebe sei simu pose iha 20 de Maio 2012. Entaun wainhira hakat ba Eleisaun
Parlamentar povu komesa hanoin ona, Partidu ka figura lideransa ida nebe mak
bele serbisu hamutuk ho Presidente eleitu, figura ida nebe iha flexibilidade ba
negosiasaun de programa ka prioridade nasional nebe iha.
3. Iha
ita nia esperiensia hanesan temin ona iha leten katak wainhira Presidente no
Governu iha hanoin ka prioridade nebe kontrariu ou Governu ida nebe laiha
flexibilidade sei hasusar prosesu Dezenvolvimentu. Tamba presidente ita hili
tiha ona husi povu maioria Timor Leste. Agora hein atu buka kompara deit ona
husi partidu no figura husi partidu ida nebe merese atu serbisu hamutuk ho
Presidente foun.
Husi hanoin sira nebe
apresenta iha leten, bele ona konklui katak, povu sei hare figura no programa
partidu nian ida nebe merese sai maoria iha Parlamentu hodi ba forma Governu
atu serbisu hamutuk ho Presidente Eleitu hodi hari “Nasaun ida nebe Forte, Riku
no Hakmatek” tuir Presidente Eleitu nia moto.
Kamis, 03 Mei 2012
PARTIDU HISTORIKO, LIDERANSA HISTORIKO LEVEL HO SURAT KALEN
PARTIDU HISTORIKO, LIDERANSA HISTORIKO LEVEL HO
SURAT KALEN
(Espresaun Povu baibain nian ba Surate kalen nebe
espalha iha Publiko)
Husi: “Jose
Lemorai Costa”
Situasaun
intolerante tebes nebe mosu iha Timor Leste nia kultura mak halo politika ho
surat kalen (anonimu) hodi insulta no tolok adversariu seluk. Iha surat kalen ne’e nia titulu mak “Viva
Presidente 20 Dolar Taur Matan Ruak”. Komu iha surat kalen ne’e husu atu kopia
tutan ba, entaun Xanana Gusmao Presidente Partidu CNRT, Atual Primeiru Ministru
no Ekipa Vitoria Taur Matan Ruak nian ajuda ema ne’e hodi haruka ba Jornal
Diariu atu publika abertamente hodi povo tomak le no kompriende tamba sa mak
ema tenke halo surat kalen, se mak halo,
nia motivo saida no oinsa reajem povo ida ne’e nian. Nudar ema barak le no
akompanha ona surat kalen refere, ita hotu hatene katak alvo/sasaran mak Xanana
Gusmao no Taur Matan Ruak. Ita labele imagina presidente ida nebe eleitu
demokratikamente liu husi eleisaun ida direita, livre no sekreto nebe povo
maioria mak hili, ikus mai ema ida nebe laiha moral ho forsa minoria ka votus
minoria oan ida bele insulta no tolok fali nia liu husi politika surat kalen
hanesan labarik sira mak halimar politika. Hahalok at ida ne’e ita lebele
tolera kedas tamba la respeita regras normal demokratiko nian hodi lakohi simu
realidade lakon, ikus mai insulta no tolok ema seluk liu husi meius oin-oin.
Espresaun
ida ne’e hau halo atu afirma hau nia pozisaun nudar povu baibain nebe senti
triste tebes ba hahalok ida nebe la eduka povo, lahatudu ita nia maturidade
politika hodi halo fali surat kalen ba tolok no insulta ita nia lideransa rasik.
Tamba sa mak hau fo titulu ida ne’e katak Partidu Historiko, Lideransa Historiko level
ho surat kalen? Hau nia argumentu no espresaun mak tuir mai ne’e:
1.
Liafuan 10 Dolar, 20 Dolar no
seluk-seluk tan sai nudar Materia Kampanha Lideransa Partidu FRETILIN nian
hanesan Lu-Olo no Mari Alkatiri durante periodu kampanha Eleisaun Presidensial
nian. Sira mak hateten katak hakarak simu 20 dolar entaun imi ba tuir Taur
Matan Ruak no Xanana, se sira fahe osan 10 ka 20 Dolar simu deit, vota mak
hatene an. Hau Laiha duvida katak surat kalen ida ne’e mai husi sira ou bele
mai husi sira nia liman ain sira.
2.
Taur Matan Ruak konkore ho Lu-Olo iha
Segunda Ronde, iha nebe militantes no simpatizantes sira liu-liu ekipa susesu
sira ho fiar an los katak sira nia kandidatu mak sei sai Presidente tamba dehan
matenek ho Grau Doutor no seluk-seluk tan. Maibe realidade hatudu oin seluk
tiha entaun sira lakohi simu realidade ida ne’e, tamba moe ba sira nia an no
sira nia promesa sira, obriga no provoka sira atu halo surat kalen ida ne’e.
3.
Ida nebe hatoman an insulta no tolok
Xanana no Taur Matan Ruak mak Lideransa no militantes sira FRETILIN nian, tamba
sente katak Xanana no Taur Matan Ruak bele sai sasatan bo’ot ba sira nia
ambisaun atu fila fali ba poder iha Governu. Hau nem iha informasaun oan ida
katak partidu kiik sira ou lideransa sira husi partidu kiik hirak ne’e bele iha
korazem no brani atu insulta lideransa nain rua ne’e, se laos ida nebe toman
ona ho insulta no tolok. Tamba moe ba sira nia promesa no ambisaun lori sira ba
hanoin klot ida ne’e atu halo surat kalen hodi insulta no tolok, tamba sira
baibain tiha ona ho liafuan ne’e.
4.
Hau lafiar katak povo baibain, povo
simples ida bele iha korazen atu halo surat kalen hodi insulta fali nia lideransa
sira, liu-liu ida nebe sira rasik mak hili sai Presidente. Tamba ne’e mak hau
nia konklusaun no ema barak nia konklusaun mos ferere ba partidu FRETILIN no
Lideransa ka individu sira nebe frustradu tamba la konsege realiza sira nia
ambisaun.
5.
Xanana Gusmao nebe sai Alvo ida mos
iha surat kalen ida ne’e fo nia pozisaun katak nia hatene no kompriende se mak
halo ida ne’e no tamba sa mak halo ida ne’e. Iha notisia TVTL loron 1 Maio
2012, Xanana Gusmao hateten katak “Hau hatene ida ne’e, tamba sinti lakon ona iha
eleisaun senti moe ona komesa halo surat kalen. Ida ne’e lolos labele akontese
iha ita nia kultura Demokrasia ita nia rai nian”. Liafuan ida ne’e hatudu momos
ona ba publiko katak se los mak halo surat kalen ida ne’e.
6.
Taur Matan Ruak presidente Eleitu
maski lakohi fo nia pozisaun ba surak kalen ida ne’e maibe husi nia fuan no
laran tomak nia kompriende los se mak halo ida ne’e no tamba sa mak halo.
Liafuan nebe Taur Matan Ruak hateten mak “ita entrega deit ba Maromak”.
Lideransa ida ne’e hatene perdua maski nia fuan kanek no laran moras tebes ba
ema ka lideransa ou Partidu ida nebe laiha responsabilidade halo ou eduka fali
militantes sira hodi halo surat kalen.
7.
Molok no depois de publikasaun surat
kalen ida ne’e iha Radio Maubere Reporter sira no militantes sira kontinua soe
liafuan dehan “ema fo ba imi 10 dolar ka 20 dolar simu deit, naran ba vota mak
hare, keta haluha vota ba Fretilin. Sira hatutan liu tan katak ema balun lori
povo nia osan hodi sosa votus, fo ba povo sira, fo ba lider lokal sira atu sosa
votus”. Ida ne’e halo hau fiar an liu tan atu hateten katak Radio Maubere ou
Lideransa sira iha Partidu FRETILIN laran mak sai pensador ba surat kalen
Hahalok
husi lideransa ka individu hirak ne’e hasusar liu tan kultura demokrasia nebe
ita hakarak hari iha ita nia rain. Institusaun sira estadu nian, partidu
politico sira seluk, instituisaun sira hanesan igreja no seluk tan buka no
tenta nafatin atu hanorin no eduka povo atu kompriende lalaok demokrasia iha
ita nia rai, hodi simu resultadu lakon ka manan, hanorin povu atu minoria
obedese ba maioria tamba demokrasia mak dehan, individu, grupu ka lideransa oan
sira balun tente hasusar no trava no dada ses tiha kultura respeita malu,
kultura toleransia iha ita nia rain. Lolos partidu politiko ida bo’ot, iha
historia bo’ot iha Timor, iha Lideransa mesak historiko bele hanorin buat diak
ba militantes sira liu-liu edukasaun politika hodi kontribui ba Demokrasia ita
nia rai nian, pelu kontrariu kontribui fali ba kultura at ba Demokrasia,
hanorin militantes sira para labele moris iha toleransia nia laran. Impresta
deit liafuan Presidente Eleitu Taur Matan Ruak nian iha iliomar katak “Partidu
kiik sira nebe foin moris, lideransa sira foun no joven, nia komportamentu diak
liu, iha liu maturidade politika kompara ho lideransa no partidu historiko
nian.
Jose
Lemorai Costa
povo
baibain hela iha Mercado Comoro.
Langganan:
Postingan (Atom)